Ferdinandovac prema posljednjem popisu stanovnika ima njih 1750. Pitoma općina na rubnom dijelu županije, od Drave udaljena koji kilometar, uskoro će proslaviti svoj dan. Tom prilikom porazgovarali smo s načelnikom Vjekoslavom Maletićem da vidimo što se radi u Općini. Prvo što se primjeti po dolasku jest nova, svježa zgrada.
Prije nekoliko tjedana upravo je dovršena njena energetska obnova vrijedna 1,1 milijuna kuna. Stavljena je nova PVC stolarija, toplinski su izolirani zidovi, podovi i stropovi. Rekonstruirana je rasvjeta, ugrađen je plinski kondenzacijski uređaj, kao i pločasti radijatori u dvocijevnom sustavu grijanja, koji su opremljeni termostatskim ventilima.
Spomenimo i kako Općina Ferdinandovac već drugu godinu zaredom radi na ostanku mladih na svom području. Isto kao i prošle, i ove godine mladim obiteljima daju 30 tisuća kuna subvencije kod kupnje kuće ili pak 20 tisuća kod renovacije postojeće. Prilika je to koju je iskoristilo već nekoliko mladih obitelji.
Kad se osvrnete na dosadašnje ‘vladanje’ Općinom, kada sagledate situaciju sa strane, kako biste prokomentirali dosadašnje vrijeme na poziciji načelnika? Što vas je možda zateklo, a što se učinilo lakšim nego što ste prvotno mislili?
Govoreći općenito, mogu reći da sam relativno zadovoljan, no uvijek se može i bolje. Pozitivni pomaci su vidljivi, dosta toga se izgradilo i promijenilo nabolje. Iako nam je izvorni proračun relativno nizak, oko 4,5 milijuna kuna, povlačenjem sredstava iz EU i nacionalnih fondova i uz manji dio vlastitog učešća napravilo se dosta toga, a veliki projekti za koje su osigurana sredstva tek dolaze. Pri tome prije svega mislim na projekte Aglomeracije i sanacije odlagališta otpada Orl čija ukupna vrijednost prelazi 50 milijuna kuna i koje vlastitim sredstvima vjerojatno nebi nikad realizirali.
Ono što je isto jako bitno, u samom mjestu se više osjeti duh zajedništva, udruge jako dobro surađuju međusobno i sa općinom, više je događanja, a unutar Općinskog vijeća nema trzavica i suradnja načelnika i vijeća je odlična.
Pošto sam više od 20 godina radio u gospodarstvu i nemam baš neka prijašnja iskustva u ovom poslu smatram da sam dosta brzo i bez puno teškoća „polovio konce“. Ono na što se teško privikavam su bezgranične količine papira i birokratskih zavrzlama, vrlo često nepotrebnih.
Kako ste zadovoljni ponašanjem mještana u ovoj novoj situaciji, u doba epidemije korone?
S obzirom da smo kao općina u dosadašnjem tijeku epidemije prošli skoro neokrznuti mogu reći da sam zadovoljan. Nije bilo gotovo nikakvih ozbiljnijih incidentnih situacija. Ovim putem želim zahvaliti svim mještanima na strpljenju i razumijevanju, a posebnu zahvalu upućujem onima koji su u tim danima omogućavali donekle normalno funkcioniranje svima nama – Stožeru CZ, djelatnicima trgovina, ljekarne, pošte, Doma zdravlja, Općine. Nadam se da ćemo se svi skupa što prije vratiti u normalu i da se virus neće vratiti.
Prva faza obnove Društvenog doma je dovršena, a odobreno je još sredstava i za drugu fazu. Spušta se strop, obnavlja pozornica, stavljaju ploćice, stigle su već nove stolice. Koliko je važno imati jedan takav prostor, koliko on znači Općini i stanovnicima?
Društveni dom u Ferdinandovcu uvijek je bio centralno mjesto okupljanja u svim prigodama, od krštenja do karmina. Koriste ga udruge za svoje aktivnosti, škola i vrtić za priredbe, za različite proslave i svečanosti, privatne i službene. Mnogo nezaboravnih zabava održano je u našem Domu. Zbog svoje veličine može primiti oko 400 osoba za npr. svadbene svečanosti, a takav prostor ne postoji na ovom dijelu od Pitomače do Koprivnice. Međutim, vrijeme i korištenje učinilo je svoje, bilo je sve više nedostataka. Da bi se dobilo na atraktivnosti i funkcionalnosti ovog prostora prošle godine krenulo se u obnovu u čemu nas financijski prati Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Županija kroz Program ravnomjernog razvoja Županije. U konačnici ćemo dobiti moderan, ugodan prostor koji ćemo moći bez srama i straha ponuditi i za iznajmljivanje za kojekakve fešte i tu ostvariti nekakav prihod. Ali glavna svrha ostaje ista, a to je da Dom bude i dalje centralno mjesto okupljanja i događanja prije svega za naše mještane i naše udruge, i da takvih događanja bude što više.
Položaj same općine na rubnom dijelu države ne ide u prilog njenom razvitku, no trud postoji. U kojem bi se smjeru Ferdinandovac mogao razvijati?
S obzirom na geografski položaj teško je očekivati neku industriju u našem kraju, no turizam je svakako jedna od opcija. Počeli su se otvarati smještajni kapaciteti na području općine. OPG Špoljarić ima ležajeve, sad se i širi, OPG Karlovčan je registrirao nekoliko i još jedan mještanin pokreće nešto, prijavljuje projekt na natječaj.
Žao mi je da po pitanju razvoja turizma sve ide presporo, po mom mišljenju. Pomalo se nešto događa, od prošle godine imamo prve smještajne kapacitete, ove godine su prošireni te otvoreni novi u naselju Brodić. Ali općenito mislim da se po tom pitanju može i mora puno više.
Zanimljivo je da naše prirodne ljepote cijeni puno više netko tko dolazi sa strane nego mi sami. Valjda zato što smo navikli da je to sve tu i ne predstavlja nam ništa posebno. Imamo rijeku Dravu, skelu na Dravi, dravske rukavce, šume bogate divljači. Imamo biciklističke staze, prekrasnu prirodu i ljudi vole ovamo navratiti. Ali moraju imati gdje prespavati i nešto pojesti da bi se dulje zadržali. Radi se na tome, no ima još puno prostora. Općina osmišljava program kojim bi se sufinanciralo otvaranje smještajnih kapaciteta, no mora postojati privatna inicijativa. Ima dosta starih kuća uz Dravu koje bi se dale urediti za tu svrhu.
Radimo na tome da prijavimo projekt šetnice uz staru Dravu. Da se zatvori prsten, ako kreneš prema Perutnici, onda lijevo do kapelice pa da se produži uz staru Dravu prema Novom Virju. Mislim da bi problem mogla biti vlasništva, svugdje gdje bi išla klupa, ploča vidikovac, moraš rješavati papire, pa se mora otkupiti ili uzeti u najam na 20 godina. Želja nam je to prijaviti, stopostotno je financiranje, maksimalno do 100 tisuća eura.
Tu bi se onda mogao urediti i teren za ribolovna natjecanja, postoji mogućnost i gradnje kampa, prostora za paintball i slično. Lučkoj upravi Osijek predano je pismo namjere za izradu projektne dokumentacije za izgradnju pristaništa i vezova za čamce na Dravi, lokaciju imamo predviđenu i u prostornom planu Općine. Ima tu jako puno ideja i mogućnosti, ali mora postojati i privatni interes jer Općina ne može sama graditi nekakve hotele i slično, i baviti se turizmom.
Istaknuli ste i prošle i ove godine odličnu suradnju s Općinskim vijećem, je li se ta praksa nastavila?
I dalje sam izuzetno zadovoljan suradnjom sa Općinskim vijećem, kao i njegovim funkcioniranjem. To je sigurno vrlo bitan faktor uspješnosti, pogotovo u malim sredinama kao što je naša. Moja omiljena rečenica na tu temu je „budimo prvo Ferdinančani, a tek onda političari“. Treba prije svega gledati interes našeg mjesta, a ne stranke, partije, liste, velikih ili manje velikih vođa. I tako funkcioniramo premda je Vijeće sastavljeno od pet različitih političkih opcija. To je dodatni motiv i za moj rad i veseli me što ću u lipnju predložiti Vijeću rebalans proračuna koji unatoč korona krizi ide prema gore, a ne kao većini, prema dolje. I iznositi će oko 23 milijuna kuna, a izvorni prihodi su svega 4,5 milijuna.
Koliko jedan projekt Aglomeracije znači za općinu kao što je Ferdinandovac?
To je za naše prilike jedan ogroman projekt kojim je predviđena izgradnja pročistača otpadnih voda i sustava fekalne kanalizacije sa prepumpnim stanicama. Trenutno je u tijeku postupak javne nabave, odnosno izvođača radova. Vrijednost projekta koji se odnosi na područje Ferdinandovca je ukupno oko 40 milijuna kuna, financiran skoro 99% sredstvima EU i Hrvatskih voda. Da to sami gradimo, trebalo bi nam 40 godina. Ovako će Ferdinandovac, nadam se vrlo skoro, postati jedno veliko gradilište.
Prijavili ste još jedan projekt gerontodomaćica s općinom Legrad koja je nositelj projekta, recite nam više o tome?
Trenutno je u provedbi projekt „Zaželi“ kojim su zaposlene tri žene koje brinu o 18 krajnjih korisnika. Provodi se suradnjom pet okolnih općina, a nositelj je općina Kalinovac. Pošto je projekt pokazao opravdanost i svrhu raspisan je natječaj „Zaželi – faza II“ na kojem surađuje ukupno sedam općina, a nositelj je općina Legrad. U suradnju se ide iz razloga jer su minimalna sredstva koja se mogu odobriti veća od potreba jedne općine pa se zajedno prijavljujemo. Projektom je predviđeno zapošljavanje dvije nove žene koje bi brinule o 12 novih korisnika i nadamo se da će biti odobren.
Imate li neke veće želje, projekte, što napraviti na području općine u nekom dužem razdoblju?
Želja sigurno ima i treba ih uskladiti sa mogućnostima. Uz razmišljanja o nekakvim mega projektima ne smije se zaboraviti ni na osnovne stvari, npr. da dio općine još uvijek nema asfalt na cestama, da treba obnova i onima koje su prije izgrađene. Od većih, već odobrenih projekata u bližoj budučnosti svakako treba provesti već spomenute – sanaciju odlagališta otpada i aglomeraciju. Dugoročno ovisimo o dinamici raspisivanja EU i nacionalnih natječaja i namjeni korištenja sredstava jer s vlastitim sredstvima ne možemo napraviti puno. Svakako su želje projekti vezani za jačanje kapaciteta u turizmu čime bi se omogućilo zapošljavanje i ostanak mladih na ovom području. U prostornom planu imamo predviđenu i poslovnu zonu koja nije dovršena i svakako bi bilo lijepo da se u nekoj budućnosti i tamo nešto pokrene. Treba raditi i pripremati projekte da budu spremni dok se neki natječaj objavi jer ponavljam, samostalno ne možemo ulaziti u velike i skupe investicije, a zaduživanja nisu prihvatljiva opcija.
Prošlo je više od pola Vašeg mandata, razmišljate li o ponovnoj kandidaturi za načelnika?
Za sada sam okupiran poslom i stvarima koje treba odraditi i još je prebrzo da razmišljam o tome. Ne isključujem tu mogućnost, no idemo prvo odraditi ono što se mora.
Za nekoliko dana bit će blagdan sv. Ferdinanda, zaštitnika općine Ferdinandovac, ujedno i Dan općine. Svečano obilježavanje održat će se u puno manjem obimu nego što je to bilo proteklih godina, razlog je korona i dozvola okupljanja do 100 ljudi u zatvorenom prostoru.
Dan općine je u subotu 30. svibnja, a svečanost će krenuti polaganjem vijenaca na spomenik, zatim je u 11 sati zacrtana misa na otvorenom, na igralištu pored crkve. U 13 sati na redu je svečana sjednica. Ona će biti održana u obnovljenom Društvenom domu, ustanovi koja će i u budućem razdoblju biti još bolje uređena. Spustit će se strop, staviti nove pločice i ventilacija. Stiglo je i 300 novih stolica koje će imati ‘krštenje’ na svečanoj sjednici. Što se tiče velikog slavlja, fešte svih mještana, nje sada biti neće, već je plan napraviti ju krajem kolovoza.
Dok razmišljate kuda ići nakon koronakrize, gdje vidjeti prekrasnu prirodu i krajolike, sjetite se Ferdinandovca. Nećete požaliti, a ako ne znate put, pitajte stanovnike, sigurno će vam pomoći. Svi ste dobrodošli.
