FOTO Država dopustila odstrjel sve brojnijih kormorana, evo što će to donijeti za prirodni i životinjski svijet Podravine i Prigorja

Jedan kormoran na godinu pojede ili uništi oko 400 kilograma ribe.

11:32h
0
Foto: Mirko Hanžeković

Ribiči se već neko vrijeme bore s kormoranima, pticama koje su sve brojnije i sve više prorjeđuju ribu, a uskoro će biti dopušten njihov odstrjel.

Konačno su nadležne državne službe na inicijativu HŠRS-a napokon shvatile problem kormorana i dozvolile barem djelomični odstrel kako bi se ponovno uspostavila prirodna ravnoteža. Ribiči već godinama upozoravaju da je populacija te ptice svake godine sve brojnija.  Do sada je kormoran je bio zaštićena životinjska vrsta i njezino stanište ili bilo koju jedinku zabranjeno je bilo uznemiravati na bilo koji način. Državne institucije odlučile da se mora početi rješavati ovaj problem te će uskoro lovačka društva početi dobivati rješenja o dozvoljenom odstrjelu ove ptice te će isti dobivati naknadu za odstrjel.

U Hrvatskoj je monitoringom procijenjeno da trenutačno živi 12 tisuća jedinki kormorana. Vjerojatno ih ima i više, a preko zime sa sjevera Europe dolazi još nekoliko tisuća ptica. Na području cijele Hrvatske odobren je odstrjel 1200 jedinki kormorana, od čega polovica otpada na ribogojilišta, a polovica na rijeke i jezera. Na području Koprivničko-križevačke županije dozvoljen je odstrjel 60 jedinki kormorana.

Foto: Mirko Hanžeković

Takav pristup rješavanju problema kormorana primjenjuje se u sve više država Europe zbog šteta koje ta ptica nanosi rijekama i jezerima. U Češkoj je dozvoljen odstrel 10 posto populacije, u Mađarskoj samo u nacionalnim parkovima koji to zatraže, u Bosni i Hercegovini samo u Entitetu Republika Srpska dok su Slovenci dozvolili odstrel 139 komada.

Kormoran ili veliki vranac (Phalacrocorax carbo) je ptica koja se isključivo hrani ribom iz rijeka, jezera i ostalih voda. Može dostići težinu do 5 kilograma. Osim hranjenja često ubija i ribe koje zbog veličine ne može pojesti. Ribu lovi roneći na dubine veće od 10 metara ako je potrebno. Živi i organizirano lovi u jatima koja znaju brojiti od nekoliko desetaka pa do nekoliko stotina komada. Ubijanje ribe od strane kormorana u ovo doba godine opet je na samome vrhuncu, nažalost. Pogoduje im toplo vrijeme jer površina voda nije zaleđena. Kormorani prilikom selidbe zimuju u Hrvatskoj i regiji te je njihov broj u ovo vrijeme mnogostruko povećan.

Razlog tome je ekspanzija populacije kormorana u Europi. U porodicu kormorana spadaju morski vranac kojem je lovni teren more i mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus) kojeg sve češće ribolovci viđaju na slatkim vodama diljem regije. Ribolovni tereni posebno uz rijeku Dravu i Muru te sva jezera u kojima ima ribe je na udaru ove zakonom zaštićene pošasti. Pošteđene nisu ostale niti zemlje u okruženju.

Foto: Mirko Hanžeković

Kormoran u prosjeku dnevno pojede oko 0,5 kilograma ribe. Problem je u tome što puno ribe napada i ubije jer je sklon prežderavanju, iako je ne može progutati. Ribu najčešće ubija udarcem oštrog kljuna ostavljajući ribi otvorene rane od kojih može uginuti od infektivnih bolesti. Jedan kormoran na godinu pojede ili uništi oko 400 kilograma ribe.

Nema prirodnih neprijatelja osim čovjeka. Čovjeku na prostorima Hrvatske je Zakonom o zaštiti prirode i proizašlim pravilnicima, Crvenom knjigom ptica (DZZP) i EU Direktivom o zaštiti ptica zabranjen odstrel te ptice od 1979. i od tada se razmnožila u enormnim količinama a što se sada mijenja zbog reguliranja prirodne ravnoteže. Osim ribe ugrožena je, primjerice, i vidra koja se hrani ribom, te brojna staništa koja kormorani potpuno unište, od drveća do bilja. Njihov izmet uništava drveće i travu koji se potpuno osuše.
Ribe koja uništava su ugrožene vrste riba poput deverike, bolena, jeza, potočne mrene, karasa, mladice, jeza, potočne pastrve, plotice i nosare te i Hrvatsku endemsku vrstu, mekousnu pastrvu.

čitam...