Centar Koprivnice danas je ispunilo šarenilo domaćeg, sezonskog povrća, a mirisi i primamljivi prizori širili su se sa štandova 41 izlagača na Danu povrća.
Uzgajivači iz Podravine i Prigorja okupili su se na ovoj manifestaciji kako bi građanima ponudili svoje proizvode, a jedna od njih je i Josipa Kapitanić, koja se sa suprugom Mirkom uglavnom bavi uzgojem mahuna.
– Prodajemo na slobodnom tržištu, tržnicama, sajmovima, festivalima i slično. Ne pouzdajemo se u ono što je organizirano u zakupu jer nemamo s tim dobrih iskustava – rekla je ona.
Kako kaže, najmanji problem uzgajivača u županiji je uzgojiti dobro i kvalitetno povrće, teškoće proizlaze iz opstajanja na tržištu.
– Onima koji to vole od djetinjstva kao mi, uzgoj nije problem. Problem je neorganizirano tržište, teško se naplaćuje na vrijeme i onda sve stoji. U ovakvoj prodaji kao što je ovdje, odmah dobivate novac i tako možete funkcionirati – kaže Josipa.
U posljednje se vrijeme govori o jačem povezivanju Podravke i malih proizvođača, od kojih bi prehrambeni div otkupljivao povrće.
– To bi bio dobar put, ako bi se ispoštovali ugovori i proizvodnja koja se dogovori. Imamo iskustva s dogovorenom proizvodnjom da se u pola berbe prekine otkup proizvoda – upozorava ona.
Ove godine nadaju se da će proizvesti oko 70 posto od očekivanog uroda, s obzirom na nešto veću sušu i činjenicu da nemaju navodnjavanje na parcelama.
– Do sad smo dosta dobro uspjeli održati sve, s obzirom na to da smo u nizinskim krajevima. Godina je dobra, zadovoljni smo – zaključuje Josipa.
Dožupan Darko Sobota smatra da je Dan povrća vrlo značajna manifestacija za ove krajeve, a u uzgoju povrća vidi veliki potencijal.
– Na području Koprivničko-križevačke županije nešto je više od 10500 registriranih obiteljskih gospodarstava koje žive isključivo od poljoprivrede, a proizvodnja povrća odvija se na 700 hektara. U Podravini i Prigorju velike su komparativne prednosti, upravo zbog naše prehrambene industrije, prvenstveno Podravke, od koje su velika očekivanja u spajanju i plasmanu proizvoda s OPG-ova. Vjerujem da će taj proces krenuti već od jeseni, a posebice iduće godine – uvjeren je Sobota.
No, svjestan je i problema industrije, koje treba riješiti ako se žele postići bolji rezultati.
– Uz male parcele, odnosno površine zemljišta, tu je i problem nepostojanja poljoprivrednih zadruga, ali i posrednika koji bi tu robu preuzeli i plasirali. Županija nizom mjera u proračunu subvencionira ovakvu proizvodnju, bilo da se radi o osiguranju od tuče, plastenicima ili nečemu drugome. U posljednjih deset godina mnogo se je postiglo – smatra dožupan.