Svi oni koji su tijekom prošle godine po povlaštenim cijenama kupili zemljišta uz buduću školu na Podolicama, ubuduće će živjeti u Ulici Pavle Kanižaja. Taj prijedlog utvrdilo je Povjerenstvo za imenovanje ulica i trgova na području Grada Koprivnice, a potvrditi ga moraju gradski vijećnici na sjednici koja će se održati u ponedjeljak.
Riječ je o ulici koja se nalazi s južne i zapadne strane buduće škole, a za koju je bila velika navala zainteresiranih kupaca. Prodano je ukupno 11 parcela, a interes je bio otprilike tri puta veći. Trenutno su tamo livade i gola zemljišta, no uskoro će cijeli taj dio dobiti sasvim novu vizuru, jer su svi oni dobili rok u kojem moraju početi graditi kuće.
O Pavlu Kanižaju ne treba trošiti previše riječi. Rođen je 1939. godine u Đelekovcu, a od pete godine živio je u Koprivnici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je u Zagrebu, a bio je značajan hrvatski književnik i pjesnik, najpoznatiji po svojim pjesmama i prozi za djecu i mlade, pisane žargonom ili na kajkavštini. Tijekom svoje bogate književne i profesionalne karijere u domovini i inozemstvu promovirao je ime Koprivnice i Podravine, a sukladno tome zaslužio je da jedna ulica nosi njegovo ime. Umro je 2015. godine.
Međutim, nije Kanižaj jedini koji će dobiti ulicu u gradu koji je najviše volio. Ta čast pripast će i jednoj dami, točnije Mari Matočec. Njezino ime nosit će novoformirana ulica pored koprivničkih bazena na Cerinama, o kojoj smo pisali prije nekoliko dana. Riječ je o ulici koja se pruža okomito na Ulicu Miroslava Krleže, a koja će, također, uskoro dobiti novu vizuru. Pet zemljišta tamo je već prodano po cijeni daleko većoj od tražene, a nova gradilišta su u pripremi.
Mara Matočec rođena je u Drnju 1885., a preminula je 1967. godine. Bila je prva ženska spisateljica iz Podravine. Svojom prirodnom inteligencijom i velikim marom privukla je seljačke žene u javni život i obratila pažnju političara na važnost ženskog rada. Nakon toga, nikada više žene Podravine nisu izostajale iz društvenog i kulturnog djelovanja. Njeno djelovanje u buđenju seoskih žena za kulturni, prosvjetni, instruktivni pa i politički rad je nezaobilazno kada se govori o povijesti žena i ženskih pokreta u Hrvatskoj.
