Doc. dr. sc. Matko Glunčić gostovao je jučer na tribini pod nazivom O reformi školstva i kurikularnoj reformi u organizaciji Matice hrvatske u Križevcima.
Pristojno ispunjen prostor Multimedijske dvorane u Gradskoj knjižnici Franjo Marković sugerirao je zainteresiranost križevačke publike koja je tražila aktualne informacije o reformi školstva koja je cijelo proljeće okupirala hrvatske medije.
Nakon uvoda moderatorice Renate Husinec, docent s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i voditelj Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja Matko Glunčić ukazao je kroz svoje predavanje na niz propusta i problema u izradi kurikula kao i rješenja koja nudi kako bi Hrvatska dobila što kvalitetniju reformu.
Kronološki je prikazao situaciju od 2005. do 2016. godine i predstavio kako je tekao proces reforme u Hrvatskoj. Upozorio je Glunčić kako Hrvatskoj treba sveobuhvatna reforma školstva, a ne samo reforma kurikula te je istaknuo 8 ciljeva koje ne treba zanemariti s obzirom da se medijska eksponiranost zadržala samo na jednom cilju – provedbi Cjelovite kurikularne reforme.
Voditelj povjerenstva istaknuo je kako je njemu jedan od najbitnijih ciljeva podići kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja spomenuvši pritom kao primjer Finsku u kojoj učitelji uživaju izniman društveni status. Docent Glunčić izdvojio je u svom predavanju kako je bitno uvesti jednosmjensku nastavu u jutarnjem terminu spomenuvši pritom i primjer svoje devetogodišnje kćerke za koju ne želi da ju u jutarnjem terminu odgaja – televizija. Spomenuo je Glunčić kako Hrvatska može izraditi i sadržajno savršen kurikul, ali kako to ništa neće vrijediti ako ga neće provoditi kvalitetni ljudi i ako nemamo infrastrukturu.
Bivšoj ekspertnoj skupini zamjera skraćivanje rokova provedbe, žurnost procesa i nedostatak vremena za napisati ozbiljan kurikul, a nije se riješio pravni i financijski okvir uz upitnu metolodogiju u kojoj postoji velik prostor i za ulazak znanstvenika koji bi cijelu priču mogli sagledati u širem kontekstu.
Glunčić je spomenuo i problem koji se najviše očituje kod općih gimnazija – učenici bi u njima nakon drugog razreda trebali izabrati jedan od sedam ponuđenih modula što je usporedio sa famoznom šuvaricom, a boji se kako će učenici ići linijom manjeg otpora i izabrati lakše, društvene predmete. Više puta kroz predavanje spomenuo je njemu blisko STEM područje (engleski naziv – znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika).
Nakon polusatnog predavanja, iz publike se moglo čuti nekoliko zanimljivih komentara i pitanja, a za riječ se javio i zamjenik križevačkog gradonačelnika Tomislav Katanović koji je upozorio kako bi reforma trebala biti lišena bilo kakvog političkog utjecaja s obzirom da je to nacionalno pitanje.
Na samom kraju predavanja, moderatorica Renata Husinec spomenula je i križevačko prosvjedno okupljanje u lipnju ove godine povodom podrške provedbi cjelovite kurikularne reforme, a nije joj bio jasan smisao tog okupljanja. Glunčić joj je za kraj odgovorio kako je i među njegovim kolegama bio velik broj onih koji su podržali ta okupljanja diljem Hrvatske te da ne očekuje od građana duboku involviranost u stručne dokumente koji su puni propusta koji se moraju ispraviti. Za sebe je kazao kako je potpuno apolitičan i kako politici nema mjesta u obrazovanju, a svoj posao radi potpuno besplatno i na štetu svoje znanstvene karijere.
