ISKUSTVA S RADOM

FOTO Obrazovanje romske djece današnja tema u koprivničkoj Knjižnici, Horvat: Okrugli stol je jako koristan, Romi su drugačije prihvaćeni

U sklopu okrugloga stila bit će prikazani primjeri dobre prakse osnovne škole i dječjeg vrtića iz Slavonskog Broda.

11:30h
0
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Knjižnica i čitaonica Frana Galovića u Koprivnici danas je mjesto održavanja 10. okruglog stola Iskustva u radu s romskom djecom na koprivničkom području na temu Obrazovanje Roma u kontekstu UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj.

– Naglasak je na temi obrazovanja romske djece i mladih. Obrazovanje je vrlo bitan faktor pokretanja društvenog razvoja u bilo kojoj sferi života – kazala je ravnateljica Knjižnice Dijana Sabolović-Krajina.

U sklopu okrugloga stila bit će prikazani primjeri dobre prakse osnovne škole i dječjeg vrtića iz Slavonskog Broda. Oni su već prošli edukaciju koja je uključila i romske roditelje.

– Na temelju njihova iskustva pokušat ćemo prikazati kako smo zamislili projekt Održi korak na koprivničkom području. Tek je počeo, a očekujemo da ćemo doprinijeti većem uključivanju romskih roditelja u školske sustave – objasnila je ravnateljica, kazavši kako su dosadašnjim radom ostvarili napredak na umrežavanju, kompetencije su jače, a šire se izvan lokalnih granica.

Foto: Ivan Balija
Dijana Sabolović-Krajina //Foto: Ivan Balija

Pritom nisu zadovoljni time da romski pomagači nisu uspjeli dobiti status koji su očekivali, a to je da će biti most između romske djece, roditelja i škola.

Problem financiranja romskih pomagača

Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije Franjo Horvat kazao je kako su dobili projekt kojim pokušavaju obrazovati djecu i educirati učitelje na koji način znanje prenijeti na djecu i roditelje.

– Okrugli stol je jako koristan. U počecima nisam vjerovao da će od toga nešto biti. Sada idemo, kao i naša udruga, korak po korak. Romi su drugačije prihvaćeni – kazao je Horvat, prokomentiravši potom slučaj romskih pomagača.

– Imamo romske pomagače, ali nemamo mogućnost njihova financiranja. Dobili smo osam romskih pomagača koji su i završili školu na Pučkom otvorenom učilištu. Imamo samo jednog koji je zaposlen direktno preko Ministarstva u jednoj školi. Ostali su radili privremeno – objasnio je, zaključivši kako bi trebalo osigurati sustavno i trajno financiranje.

Slavonski Brod kao primjer dobre prakse

Kao jedan od primjera dobre prakse jest Osnovna škola Huga Badalića iz Slavonskog broda čiji rad predstavlja ravnateljica Irena Čugura Ćerić koji je na toj poziciji šest godina, dok punih 20 godina u njoj radi. U ovoj godini imaju oko 215 učenika romske nacionalne manjine, pri čemu cijela škola ima 377 polaznika.

– Otkada sam ravnateljica, intenzivno radimo na tome da poboljšamo ulogu škole u životu Roma i da iskoriste obrazovanje na najbolji mogući način. U suradnji s UNICEF-om prošli smo razne radionice, zatim smo se educirali kako osmisliti radionice ili pristupiti roditeljima. Činjenica jest da djeca romske nacionalne manjine uče na drugom jeziku, ne na materinjem, i da im je teško. Nemaju materijalne niti obrazovne prilike kao ostala djeca – objasnila je I. Čugura Ćerić, potvrdivši kako su poboljšali suradnju s roditeljima.

Tvrdi kako su im pristupili na način da ih ne osuđuju, već pokušaju pronaći način kako će oni više sudjelovati u obrazovanju svoje djece.

Organizator okrugloga stola je koprivnička Knjižnica, dok je suorganizator Udruga Roma Korak po korak.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija