20.8 C
Koprivnica
Subota, 25. svibnja 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
egzotično voće u virju

FOTO Od mongolske borovnice i indijanske banane Ivan je napravio paletu proizvoda: Ne mogu sjediti ispred tv-a, u meni stalno radi neki crv i svaki dan dolazim na nove ideje
F

U ovih devet godina otkada se bave uzgojem egzotičnog voća napravili su sok, četiri vrste kremastih medova, vino, uobičajene vrste meda, čak i domaću rakiju od mongolske borovnice

Ne propustite

Jeste li se ikada zapitali što je sve moguće uzgojiti na našoj podravskoj zemlji? Ako niste, ima onih koji jesu i koji su odlučili zasaditi nešto novo i egzotično. Među njima je i mladi agronom Ivan Đurišević iz Virja, koji je posadio mongolske borovnice i indijanske banane i u tome je vrlo uspješan. Egzotično voće spojio je s medom i dobio nove i zanimljive proizvode, ali nastavlja s osmišljavanjem novih.

Ugostio nas je na svom idiličnom imanju, koje je jako blizu naselja, ali dovoljno daleko da se osim pjeva ptica ne čuje ništa drugo. Ivan kaže da oduvijek voli prirodu i poljoprivredu.

– Oduvijek me zanimala agronomija. Volim biti u prirodi, vani na otvorenom. Djed i baka su bili sa sela, bili su poljoprivrednici, kao i svi susjedi. Jednostavno me to zanimalo i vidio sam se u toj grani proizvodnje – pojašnjava Ivan i dodaje da je to i bio razlog zašto je upisao agronomiju, gdje je učio o različitim granama poljoprivrede.

– Svakog vikenda došao sam doma s novim idejama. Jedan tjedan trebali smo saditi industrijsku konoplju, drugi tjedan vinovu lozu i tako dalje. Stalno je bilo nekakvih noviteta. Onda je tata Dražen sudjelovao na međunarodnom slastičarskom skupu Interslastu, gdje je saznao za egzotično voće indijanske banane i mongolske borovnice – govori Ivan.

Ivan Đurišević
Foto: Ivan Balija

Potom su istražili mogu li to uzgojiti u Podravini, a na kraju su čak pronašli i sadnice u Hrvatskoj.

– Sa sadnjom smo počeli 2014. godine. Prvo smo posadili 60 do 70 stabala indijanske banane i 50-ak sadnica mongolske borovnice. Danas imamo oko 950 sadnica mongolske borovnice i 70-ak sadnica indijanske banane, ali planiramo proširenje – dodaje.

S obzirom na to da voće ima kratak rok dozrijevanja od svega mjesec dana godišnje, morali su pribjeći prerađevinama kako bi proizvode mogli nuditi tijekom cijele godine.

– Prvo što smo napravili bio je matični sok od mongolske borovnice. Sad smo započeli s liofiliziranom borovnicom i indijanskom bananom. To je novi suvremeni način sušenja voća smrzavanjem i sva nutritivna svojstva voće zadržava u sebi. Kasnije smo od tog napravili prah. Ideja je bila da sve što proizvedemo na našem OPG-u spojimo u jedan zdravi proizvod. Stoga smo spojili med i egzotično voće u jednu staklenku i dobili smo zdrav namaz – govori Ivan.

Foto: Family Ranch Reza & Company (Facebook)

U svojoj ponudi sada imaju četiri vrste kremastih medova, a to su s jabukom i cimetom, mongolskom borovnicom, indijanskom bananom i malinom. Upravo je ljubav prema medu došla sa suprugom Ivom, jer se njezin otac bavi pčelarstvom.

– Prvo smo imali nekoliko košnica, a sada imamo 150 pčelinjih zajednica. Kažem, jedno drugo veže. Stalno pokušavamo stvoriti neki novi proizvod, nešto zanimljivo i novo. Da budemo prepoznatljivi – ističe.

Govoreći o brojkama, na jednom hektaru može se posaditi do 2500 grmova mongolske borovnice, a prinosu mogu biti i do 15 tona. Za razliku od američke borovnice, mongolskoj nije potrebno kiselo tlo što je prednost njezina uzgoja.

– Po nutritivnim svojstvima je puno bogatija nego američka. Mongolsku borovnicu možemo usporediti s aronijom. Ima sedam puta više vitamina C nego američka. Kada pijemo sok od aronije onda nam u ustima ostaje onaj trpki okus. Mongolska borovnica nije trpka, nego je slatka – pojasnio je Ivan.

Osim što sadržava puno vitamina C, mongolska borovnica je antioksidans. Zanimljivo je i da pomaže kod liječenja dijabetesa i čišćenje jetre.

Danas se uobičajene kulture susreću s brojnim nametnicima što je uzrok tretiranja zaštitnim sredstvima. Upravo su nametnici bili jedan od uvjeta zašto posaditi egzotično voće. Kao magistru ekološke poljoprivrede cilj je bio posaditi nešto što se ne treba tretirati i koje nema prirodnih nametnika ni bolesti.

– Indijanska banana, odnosno njezino lišće, može se čak koristiti kao insekticid. To nam je bio jedan od uvjeta da posadimo nešto zdravo i što se ne mora prskati. Ono što sada prskamo je na biljnoj bazi i sve su to otopine drugog lišća i drugih biljaka čisto da se dobije bolji i kvalitetniji urod – ističe.

Ivan Đurišević
Foto: Ivan Balija

U ovih devet godina otkada se bave uzgojem egzotičnog voća napravili su sok, četiri vrste kremastih medova, vino, uobičajene vrste meda, čak i domaću rakiju od mongolske borovnice. Svi proizvodi pronađu kupce.

Cijela obitelj je uključena u rad na ranču zanimljivog imena. Od kćeri koja ima devet mjeseci do bake koja ima 100 godina.

– Svi smo uključeni, a pomažu svi koji stignu. Svatko ima neko svoje zaduženje. Supruga Iva puno pomaže oko svega. Na berbu svi dolaze i maksimalno su uključeni – ističe ponosno.

Imanje nosi zanimljivo ime, Family Ranch Reza & Company, a povezano je s nadimkom.

U selu svaka obitelj ima nadimak, a nama govore Rezačevi i mojeg tatu zovu Reza. Tablu s natpisom Family Ranch Reza & Company je tata dobio od susjeda i tako je ostao natpis, a i ime ranča – govori.

Osim što uzgaja egzotično voće i bavi se pčelarstvom, radi kao profesor u Srednjoj školi Stjepana Sulimanca u Pitomači. Ističe da je sretan što radi u srednjoj školi te može svoje znanje prenijeti na mlađe generacije.

Ivan Đurišević
Foto: Ivan Balija

Danas se mladi više ne odlučuju tako često za bavljenjem poljoprivredom. Ivan, pak, ističe da bi bio poljoprivrednik moraš biti profesionalac kako bi uspio i borio se na tržištu.

– Danas nije dovoljno biti poljoprivrednik da znaš upaliti traktor i otići na polje, već moraš znati pratiti biljku, koji su glavni štetnici i bolesti. U ekološkoj poljoprivredi to je puno teže, jer je veliki ulog znanja. Prvenstveno se puno mora pratiti, poznavati i živjeti s biljkom – pojašnjava.

Dodaje da se izazovno baviti poljoprivredom.

– Klimatske promjene donose mnoge izazove. Mehanizacija je sve modernija i pomaže nam i donosi veće prinose, ali ako se ne znamo njome koristiti kako treba sve je uzalud. Isto tako je uzalud ako imamo najmoderniji traktor, a koristimo od njega samo 10 do 12 posto – poručuje.

Mnogi poljoprivrednici teško bi danas opstali da nema državnih poticaja. Ivan ih najviše koristi kroz pčelarstvo. Kada je riječ o egzotičnom voću, još su uvijek premali da bi mogli dobiti poticaje.

– Pokušavali smo se prijaviti na neke mjere EU fondova, ali nismo prošli jer smo premali. Da smo uspjeli dobiti neka sredstva, brže bi se i intenzivnije širili – govori.

Planova je mnogo, od proširenja nasada do proširenja asortimana.

– Svakim danom dolazimo na nove ideje i tako možemo biti ukorak s vremenom, ali i korak ispred drugih. Svi smo zaposleni pa nam je ovo uz posao sasvim dovoljno. Bitno nam je sad u skorije vrijeme otvoriti vlastitu puniocu – ističe.

Ivan Đurišević
Foto: Ivan Balija

Slobodno možemo reći da je Ivan jedan od onih koji nije čekao priliku, nego ju je stvorio sebi i svojoj obitelji.

– Nisam mogao doći doma i sjediti ispred televizora. Jednostavno stalno neki crv u meni radi da me čak i ukućani znaju reći da “jel’ nam to sve treba”. Kada se popuni kućni budžet ipak se to isplati – dodaje.

Mladima, pak, poručuje da pokušaju nešto uzgojiti ako imaju mogućnosti.

– Danas ni jedan posao nije 100 posto siguran. Od danas od sutra možeš ostati bez posla. Probajte si, ako imate takvu mogućnost, stvoriti nešto drugo, rezervni plan ako ima nešto što volite raditi, što vam je zanimljivo i od čega mislite da možete živjeti. Uvijek volim reći da se svijet ne može promijeniti, ali se može promijeniti ovaj mali u kojem živite – poručio je za kraj ovaj mladi, uspješni poljoprivrednik.

Ivan Đurišević
Foto: Ivan Balija
Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Simbolična kazna

Ako pijete, ne pišite poruke! Podravac ženi poslao sms: Piješ mi mozga već mjesecima!” Zažalio je.

Koliko puta ste zažalili što ste "pod gasom" poslali kakvu sms poruku ili nekoga nazvali kako biste mu rekli...
- Oglasni prostor -
Vnuk Produkt - PVC stolarija Prelog - Salamander

Vezane vijesti

×