Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Panić iz Koprivnice godinama je u samome vrhu proizvodnje mlijeka u Podravini i Prigorju. Postupno se razvijalo kroz tri desetljeća.
– Djed i baka bavili su se poljoprivredom, gospodarstvo su unaprjeđivali roditelji Zlatko i Vesna i prenijeli mi stečeno znanje i iskustvo – upoznaje nas Antonio Panić, predstavnik treće generacije Panića, koji je prije nekoliko godina preuzeo vođenje i odlučio nastaviti s ovom stočarskom proizvodnjom, ali i dalje ju oplemenjivati.
Modernizirali su gospodarstvo prije šest i pol godina, kada su nabavili robot za mužnju – fiksni uređaj ispred kojeg krava stane, njegove muzilice same pronađu vime i pomuzu je.
– Prava vrijednost robota je zapravo softver koji dolazi uz njega i koji omogućuje praćenje raznih parametara, koliko je litara koja krava dala, kolika je prosječna količina mlijeka koju daje u određenom razdoblju, masnoću, proteine, temperaturu, dakle precizno se mjeri kvaliteta mlijeka, kretanje krava, jesu li spremne za osjemenjivanje – objašnjava mladi poljoprivrednik.
Europskim novcem nedavno izgradili novi silos i farmu
Od 120-ak krava godišnje na mužnji, u prošloj godini isporučili su 850 tisuća kilograma mlijeka varaždinskoj Vindiji, koja svoju proizvodnju temelji na preradi mlijeka najviše kvalitete. Krave su pasmine Holstein, a sveukupno je na imanju 250 komada goveda različitih kategorija.
Odlučili su proširiti kapacitete kako bi unaprijedili uvjete držanja muznih krava, što bi, usto, rezultiralo i višom proizvodnjom mlijeka. Prijavili su se na natječaj Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj da bi izgradili novu farmu. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije od devet i pol milijuna kuna.
– Svjestan sam da tehnologija svakodnevno napreduje i mi moramo pratiti tehnologiju i znanost koji su u funkciji poljoprivredne proizvodnje želimo li biti konkurentni na tržištu. Krenuli smo u izgradnju silosa i farme 2020. godine, a u studenom 2021. dobili smo uporabnu dozvolu – kaže Antonio.
Vodeći brigu o dobrobiti krava, smještaju u staji, kvalitetnoj hranidbi, obitelj Panić došla je do izvrsnih rezultata – visoke proizvodnje mlijeka odlične kvalitete, pa tako predstavlja pravi primjer uzornoga i isplativog proizvođača mlijeka.
Dnevno proizvedu između 2500 i 2700 kilograma mlijeka
No situacija za proizvođače mlijeka u državi je teška. Otkupne cijene su male, moraju se nositi s uvozom mlijeka iz drugih zemalja, a uzgajanje krava nije jeftino.
– Mljekari su počeli dizati cijenu, jer su shvatili da proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pada. Otkupna cijena mlijeka je sada tri i pol kune, i to s povećanjem što su mljekare digle cijenu – govori Antonio.
Dnevna proizvodnja mlijeka na njihovom gospodarstvu je otprilike 2500 do 2700 kilograma s tendencijom rasta. Panići obrađuju 90 hektara zemlje, polovinu svojih polja, dok je ostalo u najmu. Najviše siju kukuruz, žitarice, ratarske i krmne kulture. No premala je to površina za proizvodnju stočne hrane prema broju njihove stoke, kaže Antonio.
– Primjerice, žitarica se proizvede i proda, a mi moramo proizvesti hranu za stoku. Kako su cijene žitarica visoke, ne možemo kupovati hranu i proizvoditi mlijeko. Javljamo se na natječaje za kupnju ili zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Tržište ne prati cijene energenata, goriva, žitarica, repromaterijala… Kao dodatno opterećenje porasli su troškovi investicija, mehanizacije pa se, tako, svi ratarski troškovi, koji također rastu, dodatno prelijevaju na stočarstvo, proizvodnju i cijenu mlijeka. Proizvodnja mlijeka se ne bi isplatila ako bismo kupovali hranu. Životni standard je sve skuplji, a za više treba ulagati – napominje Antonio.
U planu je proširenje proizvodnje
Hrvatska ima 3500 proizvođača mlijeka i sto tisuća krava, a Danska ima pet milijuna stanovnika i milijun krava, dodaje Zlatko.
– Hrvatska samodostatnost u proizvodnji mlijeka je oko 50 %, a svake godine se tone, sve manje se proizvodi. Vani funkcioniraju poljoprivredna gospodarstva s 10, 15 krava, kod nas su ‘ugašena’ – ističe.
Unatoč svemu, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Panić neprestano raste i ne misle ostati na današnjoj razini proizvodnje mlijeka. Sigurni su u svoje mogućnosti kada je o organizaciji proizvodnje riječ i smatraju da imaju prostora za postupan daljnji razvoj.
– Plan je proširiti proizvodnju do 140 muznih krava. Prošle godine smo proizveli otprilike 850 tisuća kila mlijeka, cilj nam je proizvoditi godišnje preko milijun. Samo da se riješi situacija oko državnog poljoprivrednog zemljišta, onda bi čitava priča još bolje držala vodu – optimistično gleda u budućnost Antonio Panić, vlasnik obiteljskog gospodarstva koje je od skromne farme naraslo do velikog proizvođača mlijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji.
