Novo sklonište u Kampusu

FOTO Posjetili smo Mačkovec, podružili se s brojnim veselim macama i provjerili ima li još uvijek mačje kuge

Smrtnost mačje kuge je veća od 90 posto, pogotovo kod mačića, odrasle mačke imaju nešto veću šansu da prežive, a lijeka u Hrvatskoj za mačju kugu nema, nije registriran.

19:00h
0
Foto: Ivan Balija
Nina Verčević // Foto: Ivan Balija

– U travnju ili svibnju ove godine pojavila se mačja kuga, ali u ovom trenutku možemo sa sigurnošću reći da je kod nas u skloništu više nema – podsjetila nas je na to Nina Verčević iz Udruge Šinterice dobra srca, nakon što smo ju pitali možemo li doći posjetiti prostor u Kampusu koji je udruga u svibnju ove godine dobila na korištenje, popularno zvanom Mačkovec. Trenutno u Mačkovcu boravi 18 zdravih maca, od njih 18 jedna maca je preživjela mačju kugu. Devet ih je nažalost od posljedica navedene bolesti uginulo, rekla nam je Nina Verčević.

– Sve mace su koje su došle naknadno, nakon što se pojavila mačja kuga, stavili smo u posebne kaveze, odnosno u karantenu, da nismo to napravile sve mace bi se zarazile. Naravno cijepljenje je nužna radnja, karantena bez cijepljenja nema smisla. Nažalost, samo je jedna preživjela – rekla je Nina.

Smrtnost mačje kuge je veća od 90 posto, pogotovo kod mačića, odrasle mačke imaju nešto veću šansu da prežive, a lijeka u Hrvatskoj za mačju kugu nema, nije registriran.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

– Neovisno o mačjoj kugi, ljudi bi trebali cijepiti svoje mačke i pse protiv zaraznih bolesti. Simptomi mačje kuge nisu specifični, ali letargija, bezvoljnost, gubitak apetita, proljev, povraćanje mogu biti neki od simptoma na koje bi ljudi morali obratiti pažnju, pogotovo ako još uvijek nisu cijepili svoje mačke – rekla nam je Nina Verčević te napomenula da male mačiće treba cijepiti dva do tri puta, a odrasle mačke jednom ili dva puta.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Virus mačje kuge, naravno i ostali virusi zaraznih bolesti, često su prisutni oko nas, ali virus mačje kuge ima negativnu stranu, a to je da jako otporan i u prostoru može ostati i pola godine nakon što mačka preživi ovaj oblik virusne zaraze. Upravo iz tog razloga, iako su sve mace u Mačkovcu zdrave i nema opasnosti od kuge, Šinterice ne primaju nove mace u prostor u Kampusu. Mace koje je potrebno privremeno čuvati, napominje Nina Verčević, nalaze se kod teta čuvalica kod kojih su također u karanteni, sve dok ne prođu obavezna cijepljenja koja će pokazati jesu li zdrave. Tek nakon što prođe otprilike šest mjeseci od prve pojave mačje kuge u skloništu Šinterica, moći će razmišljati o čuvanju maca u spomenutom prostoru.

– Zadnja zaražena maca koju smo imale je Abi, primile smo ju 12. kolovoza, preživjela je i nakon nje nismo imale niti jedan slučaj zaražene mace, ali ni jedna nova nije ni došla u sklonište, niti će doći sve dok se ne stvore do kraja sigurni uvjeti – rekla nam je Nina. Problem je ipak, kako kaže Verčević, što stiže zima, a s obzirom na veliki prostor i potrebu za grijanjem već sad imaju previše maca u skloništu, jer najbolji broj bio bi između 10 i 15 maca u Mačkovcu.

Foto: Ivan Balija
Nina Verčević // Foto: Ivan Balija

Koliko je Šintericama pomogla činjenica da su dobile ovaj prostor za napuštene mačke pokazuje i činjenica kako manje novaca troše na benzin razvažajući hranu za mace po raznim domovima teta čuvalica.

– Lakše je, pogotovo što se i udomitelja tiče. Prije smo ih morale slati u razne domove, u razna mjesta koja su izvan Koprivnice, ovdje u Mačkovcu je većina maca na jednom mjestu. Ovdje mogu provesti i vrijeme s njima i vidjeti njihov karakter, a želja nam je da svaki udomitelj udomi mačku ovisno o  karakteru koji ima – rekla je Nina.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Od svibnja kada su Šinterice dobile prostor u Kampusu pa do današnjeg dana udomljene su 54 mace, naravno i macane ubrajamo u tu brojku, a ljudi koji su potencijalni udomitelji dolaze također i iz raznih dijelova Hrvatske, a neki su i van granica naše države. Neke ljude su morale i odbiti, jednostavno postoje trenutci kad je procjena takva da je bolje ne dati napuštenu životinju nekome nego pričekati neku bolju opciju.

Tete čuvalice i svi članovi i volonteri Udruge zlato su koje Šinterice imaju, težak je ovo “posao” i rijetko tko to može.

– Mi govorimo da su sve tete čuvalice i svi volonteri podjedanko zaslužni za broj udomljenja i broj životinja koje se spase – za kraj je rekla Nina Verčević.

čitam...
Loading...