Jedna od najvažnijih uloga zasigurno je uloga majke. Biti majka nešto je najljepše u životu, no ujedno je najteže. Zahtjeva puno vremena, truda, odricanja, ali isto tako izaziva puno straha.
Razvojem tehnologije i medija, žene diljem svijeta bore se s negativnim utjecajem influencera. Mlade majke dijele svoja iskustva, koja su u većini slučajeva idealizirana te se predstavljaju kao savršene majke, majke bez i jednog problema.
Iako u svijetu nije problem razgovarati o majčinskim strahovima, problemima i negativnim osjećajima kod nas je to još uvijek dosta zatvorena tema o kojoj se često javno ne priča.
Ako se osjećate umorno, zabrinuto i svijet vam se okreće naopaku potražite pomoć grupe podrška koja je namijenjena mladim majkama u postporođajnom periodu. Grupa je nastala u sklopu programa Mame za mame.
Tim se sastoji od četiri stručne osobe koje su i same majke, koje sa svojim iskustvom i znanjem žele pomoći majkama.
– Pošto smo i same imale razne dileme, poteškoće s novom ulogom, ulogom majke, odlučile smo pružiti podršku na području Županije. Pomoć je namijenjena ženama da što lakše prebrode novo razdoblje – započela je psihijatrica dr. Bojana Živanović Đilas.
Program je osmišljen tako da se majke jednom tjedno nalaze u vremenskom razdoblju od sat i pol te da prepričavaju svoje probleme
– Svaki susret bit će jedna određena tema o kojoj ćemo taj dan razgovarati. Možemo razgovarati o partnerskim odnosima, emocionalnim i fizičkim promjenama koje se događaju u tom periodu nakon rođenja djeteta. Isto tako, razgovarat će se i o zbližavanju s djetetom, o poteškoćama s dojenjem – nastavila je dječja psihijatrica Vanja Raste Sabol.
Tijekom razgovora dotakli smo se najčešćih simptoma postporođajne depresije.
– Kod 80 posto žena mogu se javiti poteškoće, a to je osjećaj umora, zabrinutosti i jedan čudan osjećaj da to više niste vi. Teško se povezuje s bebom, majka se osjeća usamljeno, misli da je nitko ne razumije. Također, javlja se problem s nesanicom i apetitom, obično kroz nekoliko dana prođe, ali kod jednog dijela pređe u depresivni poremećaj. Prema podacima, 20 posto žena će razviti depresivni poremećaj po porodu – objašnjava psihologica Tea Bukvić Rezo.
Spominju kako je velik broj žena visoko funkcionalno, a ne osjećaju se dobro.
– One mogu funkcionirati sa svojom blažom depresijom, anksioznošću, brigama i neraspoloženjem. One sve naprave oko bebe i kasnije se dobro vrate na posao, ali to nije to. Postoji velika stigma “jeli ovo normalno da se ja tako osjećam”, znači ostvarila mi se želja dobila sam bebu, možda nakon i nekih poteškoća i puno godina pokušavanja, a ja se osjećam tako, jesam li ja zbog toga loša majka? – objašnjava psihologica Tihana Kosi.
Kada se vratimo malo u povijest, slabo se je razgovaralo o ovakvim problemima. Možemo slobodno reći kako je to bila tabu tema. Danas je situacija bolja, no i dalje okolina zna biti ne podržavajuća niti ohrabrujuća za ženu. Još uvijek postoje stajališta “nemoj ići na psihijatriju, to će te pratiti, imat ćeš problema zbog toga”. No, to uopće nije tako.
Istaknule su kako je jako važna, ako i ne najvažnija podrška obitelji i da ona bude uz ženu, majku.
– Budite uz ženu, budite strpljivi, imajte empatije, pomozite u bilo čemu, što god možete učiniti, učinite. Preuzmite dio oko kućanskih poslova, kuhajte, pričuvajte starije dijete ako imate. Najbitnije je da žena dobije osjećaj razumijevanja, da obitelj razumije kako njoj nije dobro te da ne glumi – zaključuju.
Što nakon osam tjedana?
Nakon grupnih sastanaka stručno će osoblje kroz dva mjeseca i dodatne susrete analizirati sve što su napravile. Tako će se doći do rezultata i vidjet će se što se promijenilo i poboljšalo.
Kako bi sudjelovale u ovom programu, majke se najprije moraju prijaviti putem maila nakon čega će biti pozvane na indikacijski razgovor gdje će jedna od doktorica ili psihologica procijeniti je li gospođa dobar kandidat za uključivanje u taj oblik pomoći. Nakon toga na njoj je samo da traži D1 uputnicu od svog liječnika obiteljske medicine. Program je potpuno besplatan i ide na uputnicu koja vrijedi godinu dana.
Spomenimo na kraju kako je Opća bolnica Dr. Tomislava Bardeka, a samim time i županija druga u Hrvatskoj koja pruža ovakvu vrstu pomoći.
