Nezaposlenost lišava čovjeka ljudskog dostojanstva. Korupcija je, pak, društveno zlo koje nesmetano raste i koja se duboko ukorijenilo u našoj zemlji, u politici, poduzetništvu, te institucijama – poručio je kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i metropolit, u svojoj propovijedi.
Nezaposlenost lišava čovjeka ljudskog dostojanstva. Korupcija je, pak, društveno zlo koje nesmetano raste i koja se duboko ukorijenilo u našoj zemlji, u politici, poduzetništvu, te institucijama – poručio je kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i metropolit, u svojoj propovijedi.U Križevcima se danas slavi 20. obljetnica proglašenja svetim Marka Križevčanina. Svečanu koncelebriranu svetu misu na Trgu Josipa Juraja Strossmayera predvodio je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i metropolit. Među brojnim svećenstvom bili su i mons. Nikola Kekić, vladika križevački, mons. dr. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, te mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.
Na euharistijskom slavlju okupilo se više stotina vjernika. Dobar dio njih sudjelovao je i u svečanoj procesiji od konkatedralne crkve sv. Križa uoči središnjeg euharistijskog slavlja.
– Ime Križevčanin i Križevčanka obojeno je bojom svetog Marka. Križ je znak spasenja, to potvrđuje i povijest Križevaca – istaknuo je Bozanić u propovijedi.
Među ostalim, kritizirao je i hrvatsku političku scenu.
– Pogubno nadmetanje političara i manipuliranje javnošću, bez želje za služenjem, iscrpljuje narod. Nadmetanja pojedinaca prepunih sebe sputavaju one koji se zalažu za opće dobro. Sve manje do izražaja dolaze životna pitanja koja pritišću hrvatske građane, kao što su nezaposlenost ili korupcija. Nezaposlenost lišava čovjeka ljudskog dostojanstva. Korupcija je, pak, društveno zlo koje nesmetano raste i koja se duboko ukorijenilo u našoj zemlji, u politici, poduzetništvu, te institucijama. Kršćanski mučenici pokazali su nam da je naša jedina veličina u služenju i jedina stvarna vlast se ostvaruje u sebedarju – poručio je zagrebački nadbiskup.
Tko je bio sveti Marko Križevčanin?
Sveti Marko Križevčanin rođen je u Križevcima 1589. godine, u biskupiji zagrebačkoj, a preminuo je u slovačkim Košicama 7. rujna 1619. godine. Punim imenom zvao se Marko Stjepan Krizin. Studirao je najprije u isusovačkom kolegiju u Grazu. Odlučio je postati svećenik i kao kandidat zagrebačke biskupije bio je primljen u glasoviti rimski kolegij Germanicum et Hungaricum. Svojom je rukom ondje zapisao da je Hrvat, kako se to do danas sačuvalo u arhivu toga zavoda. U Rimu je bio od 1611. do 1615. godine. Postavši svećenik vratio se u svoju zavičajnu biskupiju u kojoj je djelovao kratko vrijeme. Kardinal Petar Pázmány pozvao ga je u Ugarsku, učinio ga ravnateljem sjemeništa u Trnavi i ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu benediktinske opatije Széplak, kod Košica.
Prema Wikipediji, Košice su u ono doba bile utvrda ugarskoga kalvinizma. Da bi ojačao položaj malobrojnih katolika, gradski je upravitelj, namjesnik kralja Matije II., Andrija Dóczi pozvao u Košice dva isusovca: Stjepana Pongrácza i Melkiora Grodzieckoga. Njihov je plodonosni rad ojačao svijest katolika, ali i izazvao bijes kalvina. Tako su kalvini potakli narod na bunu optuživši lažno katolike, da su 13. srpnja 1619. izazvali požar u gradu. Tada se u Košicama s isusovcima nalazio i sveti Marko. U tim teškim trenucima htjeli su zajedno pomoći katolicima u gradu. No, kad je zapovjednik kalvinske vojske Juraj Rákóczi, 3. rujna 1619. sa svojim hajducima ušao u Košice, odmah su zatvorili trojicu katoličkih svećenika. Tri dana nisu im dali ni jesti ni piti. Zapovjednik je vojske obećao Marku Krizinu pokloniti crkveno imanje samo ako se odrekne katolicizma i postane kalvin. Marko je to najenergičnije odbio. Okrutno su ih mučili i pogubili 7. rujna, što je danas spomendan sv. Marka Križevčanina.
Vijest o mučeništvu kao munja prohujala je Ugarskom. Knez Bethlen nije ipak dopustio,dodaje Wikipedija, iako su mu bile upravljene mnoge molbe, da mučenici budu dostojno i s počastima sahranjeni. Dopustit će to šest mjeseci kasnije na molbu palatinove žene Kataline Pálffy. Relikvije košičkih mučenika nalaze se u uršulinskoj crkvi u Trnavi. Sveti papa Pio X. proglasio ih je blaženima 15. siječnja 1905. godine. Kanonizacija trojice košičkih mučenika dogodila se 2. srpnja 1995. u Košicama, a svetima ih je proglasio sveti papa Ivan Pavao II.
>> Kompletna fotogalerija // foto: Zvonimir Markač
