Idilično okruženje, miris djetinjstva, selo, štagelj, slama, kukuruzni labirint, drvene igračke. Jeste li ikada bosim nogama skakali po blatu? Sjećate li osjećaja kada je bilo nevažno jesmo li se uprljali i dana kada smo kao djeca vani provodili većinu svojeg vremena? Stapamo li se premalo s majkom prirodom? Kada smo zadnji put osjetili potpunu slobodu, kada smo se zadnji put igrali?
Sve se to pitao i Tihomir Želimorski koji tradiciju, prirodu i drvo želi vratiti u društvo, a najviše među djecu koja su danas svakodnevno zaokupljena modernom tehnologijom. Pravo bogatstvo oku ugodno i srcu drago pronašli smo Hlebinama, na gospodarstvu obrtnika Starih zanata čiji obrt djeluje godinu dana.
Zanimljivo je da Tihomir zapravo i nije Hlebinčan, ali njegova majka vuče korijene iz tog malog mjesta, poznatog kao središta naivne umjetnosti. Spletom okolnosti njegova supruga i on turističku senzaciju koja počiva na tradiciji i seoskom načinu života odlučili su izgraditi baš u Hlebinama.
– Teta je ovdje živjela i ostavila nam imanje. Tako su nikle i moje ideje i snovi. Sama ideja postoji godinama. Moj pokojni otac bavio se obrtništvom, mi smo oduvijek radnička obitelj. Radili smo u radničkom i katoličkom duhu. Ono što smo nekada učili, danas nažalost, ne postoji. Božić i Uskrs smo živjeli, danas toga nema. Otac me naučio prve korake što se tiče obrtništva, bavili smo se parketima, sa stolarijom i praktički sam preuzeo njegov posao. Počeo sam raditi već sa 16 godina. No, i moje starije sestre oduvijek su radile s ocem i pomagale mu. Jedna od njih bila je njegov najbolji radnik što je nevjerojatno – istaknuo je Tihomir.
Obrt Stari zanati danas je poznat široj javnosti. Želimorski i njegova obitelj bavi se izradom igračaka od drva, stolarstvom, odnosno obrađivanjem drva u oblik igračaka. No, iz Udruge Stari zanati niču i lončari, kovači, kožari, pletači.
– Ideja za proizvodnju drvenih igračaka krenula je tako što je građevinski sektor u Hrvatskoj, nažalost, sve više propadao, preorijentirali smo se i krenuli s idejom starih zanata. Još nekad smo imali za Podravske motive prvu postavu starih zanata, bila je tu stolarstvo, kovačija, kožarstvo – objasnio je Želimorski kojemu je cilj bio, kako ističe da se njeguje tradicija i obrtništvo.
Njegovi suradnici iz Udruge Stari zanati i on seoski turizam u Hlebinama podižu na novu razinu raznim zanimljivim događanjima te tako privlače turiste.
– U toj udruzi mogu biti samo obrtnici i majstori. Trenutno udruga ima osam članova koji rade aktivno, iako oni rade i samostalno sa svojim obrtima, a to su lončari, stolari, kovači, pletači, kožari. Zajedno nastupamo po izložbama diljem Hrvatske ili pak radimo programe koji su bazirani na Antiku, tako prikazujemo antičke zanate. Isto tako radimo i za Srednji vijek i Renesansu. Posebno bi istaknuo tradicionalnu pučku feštu Subotina po starinski u Buzetu gdje nas angažiraju svake godine, isto tako idemo i na dane Antike Pula Superiorvm. Također, seoski turizam u Baranji u velikoj je mjeri popularan, a mi im radimo stare zanate, dakle, postava dolazi odavde. Tako sam prošle godine osnovao obrt Stari zanati i odlučio sve to raditi baš ovdje, u Hlebinama, na jednom mjestu. Radimo za Hrvatsku, ali i za Sloveniju, Austriju, a uspjeli smo doći i do Omana u Aziji na poziv Sultanata. Kolega lončar radio je jedinstvene hrvatske suvenire s kojima smo se tamo predstavili – pohvalio je Želimorski svoje velike pothvate.
Igračke izrađuje on sam s jednim radnikom, ali pomaže mu i velika obitelj, supruga i četvero djece. Kupili su još jednu kuću u susjedstvo te se tako polako i sele u Hlebine. Oni žele, kako kaže, da selo zaživi te smatra da to i zaslužuje s obzirom na veliki turistički potencijal. No, obrt je samo početak velike turističke priče ove obitelji.
– Obrt je zamišljen da prezentacije, odnosno izlaganja radim s kolegama, no postoji i viši cilj. Rodila se ideja da turiste i ljude koji se žele iskušati u starim zanatima dovedem na jedno mjesto, baš u Hlebine jer su one za to idealno mjesto. Kuću sam preuredio u imanje koje zasad može primiti grupe i djecu. No, u Hlebinama nisu postojali smještajni objekti i zato sam odlučio izgraditi studio apartman koji ima tri zvjezdice. Nedovoljno iskorišteni brend naive u Hlebinama sada ima i smještajni objekt, a ako će sve biti u planu iduće godine imat će ih još. Cilj je da ovo mjesto jednog dana ima smještajnih jedinica za jedan autobus da bi se tako turizam razvio u pravom smjeru. Kritike su pozitivne, nemamo se čega sramiti, svi koji su bili u apartmanu zadovoljni su pa i oduševljeni – ispričao je on o svojim ambicioznim planovima i željom za napretkom.
Obrt je povezan i s udrugom naivnih slikara i kipara jer, kako kaže, čovjek ne može sam napredovati.
– Potrebna nam je zajednica jer smo onda jači, napravili smo korak dalje i s izložbom slika Zlatka Kolareka, Stjepana Pogranca i Zlatka Štrfičeka koja je bila baš na mojem imanju u preuređenoj kući – rekao je on.
Na njegovo imanje dolaze i grupe djece iz škole, mali osnovnoškolci, a kroz prezentaciju starih zanata oni se mogu i sami okušati u raznim radionicama.
– Vrijeme s njima je prekratko, učiteljice nisu mogle vjerovati kako su djeca pozitivno reagirala. Njima je najinteresantnija izrada igračaka, lončarstvo koje rade u blatu, no najviše im je zanimljivo pletenje ograde od šiba i runjenje kukuruza u kojemu smo organizirali i natjecanje. Za njih je to velika sreća. Tu je kukuruzni labirint u dvorištu koji služi za to da se djeca povežu s prirodom kroz igru, da dožive prirodu i poljoprivredu. Taj labirint vežu i ostale radionice i igre. Moji suradnici iz udruge već su profesionalci koji znaju raditi djecom, prilagodljivi su, tako da je zabava zagarantirana, a to je i bit cijele priče. U areni uz labirint se organiziraju razne igre, skakanje u vreći, nošenje jaja, potezanje užeta, nogomet, igre s kocenjem, bacanje potkova… Sve što je zaboravljeno u vremenu mi im pokazujemo, a oni su oduševljeni – ispričao je Želimorski koji u planu ima izgradnju trajnog drvenog labirinta u dvorištu za djecu, ali i za sve ostale željne zabave i igre.
Želja mu je ugostiti grupe ljudi kada će imati dovoljno smještajnih kapaciteta. Ne samo da uživaju u svim blagodatima naive i starih zanata, navodi, već i u bogatstvu naše Podravine, od Bilogore do Drave.
– Bila je ovdje skupina ljudi s otoka Paga i oni su ostali fascinirani. Od vinskih cesta do pustinje u Đurđevcu, a najveća atrakcija su im bili sprudovi na Dravi. Oni su bili oduševljeni i s ljudima ovoga kraja te im je to bilo pozitivno i jedinstveno iskustvo – ispričao je on.
Ističe da je u Hlebinama lokalna zajednica poticajna i te da su odmah prihvatili ideje, a smatra da je to najbitnije.
– To je važnije i od svih institucija, važno je da su nas prihvatili obični ljudi i okolina, podržavaju nas, dolaze s kolačima što me zapanjilo i ugodno iznenadilo. Neke ljude nisam ni poznavao, no svi su prihvatili i više nego dobro jer oni shvaćaju da je riječ o programu koji je važan za cijelu zajednicu. Ovo je samo putokaz kako se jedno selo i općina treba ponašati i kojim putem krenuti. Samo ćemo slogom turizam dovesti na višu razinu i promicati Hlebine. Ja sam samo jedna kap u moru budućih uspjeha. Sve je u zajednici – naglasio je Želimorski.
Dodao je kako je sa Starim zanatima počeo sam prije godinu dana te da je zadovoljan učinjenim do danas.
– Imali smo četiri događaja. Doček Djeda Mraza privukao je više od 300 djece, roditelja, baka i djedova koji su dolazili čak iz Bjelovara, Varaždina i Koprivnice. U dvorištu su bili postavljeni štandovi od suradnika iz udruge, a nudilo sve i svašta, od lončarstva, drvenih igračaka i suvenira. Iz sela je bila jedna obitelj s pekarskim proizvodima. Bilo je tu i kobasica te kuhanog vina. U štaglju se pak odvijalo najveće veselje. Tako se najviše mislilo na najmlađe koji su Djeda Mraza čekali da dođe na kočiji, a zatim je on u štaglju podijelio zanimljive poklone koji su sadržavali jabuke, drveni Djed Mraz, drvena igračka, pekarski proizvod i lizaljka. Sve su to domaći pokloni, od kolega obrtnika i opg-ovaca. Čista tradicija u poklonu, a klinci su bili oduševljeni. Tu je još bila pričaonica za djecu, mađioničar, električni vlakić, a ujedno je bila i izložba naivnih slikara. Na kraju događaja bile se dogovorene i poslovne suradnje između članova udruge Stari zanati i posjetitelja – ispričao je on o događaju koji je bio pravo osvježenje za taj kraj, a o čemu smo i mi pisali.
Ostali događaji su Kukuruzni labirint, Stari zanati, Prezentacija za djecu i Uskršnji kres koji će organizirati i ove godine te tako početi ovogodišnju sezonu.
– Trenutno zarade nema. Gledam pozitivno te se nadam da će kroz dvije godine rad i trud uroditi plodom. Jer, vrlo je bitna volja koju imamo, ali vrijeme. Valja raditi polako i sigurno da ljudi shvate da se radi nešto kvalitetno i vrijedno. Velike planove imam vezano za izgradnju obrtničkog sela u dvorištu gdje će svaki zanat imati svoju kućicu sa stazama i cestama. Svaka kućica, njih osam ili devet bit će opremljena alatima za pojedini zanat. Bit će to pravo mini selo. Turisti će moći u tim kućicama i spavati. Takvo što u Hrvatskoj ne postoji. No, to nije sve. Naime, napravit ćemo i crkvu, dućan i gostionu što i priliči jednom selu. Uglavnom smo okrenuti prema stranim turistima, ali i prema našim ljudima. Interesa za ovakav oblik turizma ima – ambiciozno je zaključio ovaj obrtnik koji za Hlebine sprema još brojna iznenađenja, a očito i veliku prepoznatljivost na turističkom tržištu.
Njemu ovaj posao ne oduzima vrijeme, on ga, kako kaže, živi, a radnog vremena nema.
