17.1 C
Koprivnica
Srijeda, 19. lipnja 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
zaljubljen u zemlju

FOTO Vedran je sa sedam godina shvatio čime se želi baviti, danas ima 145 hektara zemlje: Ljudi na poljoprivredu više ne gledaju kao na zanimanje trećeg razreda
F

Svaka osoba koja je vezana za poljoprivredu, vezana je za taj prostor. Ona ne može uzeti zemlju i preseliti u Njemačku, onaj tko se odluči baviti poljoprivredom u Novigradu, tu mora i ostati i zasnovati obitelj. S time na neki način i ja pokušavam popraviti demografsku sliku u našem mjestu, kaže

Ne propustite

Vedran Štefanec poljoprivredom se intenzivno bavi od početka studiranja, odnosno od 2007. godine. Počeo je s otprilike 15 jutara zemlje i starim traktorom kojeg su često popravljali. Danas je priča malo drugačija pa se može pohvaliti modernom mehanizacijom.

Od početnih 15 jutara zemlje, danas ima oko 145 hektara, a iako je mehanizacija važna u poljoprivredi, Vedran smatra kako je bitnije napredovati u tehnologiji rada kao i količini polja za obradu.

– Ujak je imao klasično imanje sa sedam, osam krava i 15 jutara zemlje gdje smo sušili livade, a ja sam imao, čini mi se, sedam godina kada sam tamo počeo učiti o poljoprivredi. Tad sam i shvatio da se time hoću baviti cijeli život – rekao je 34-godišnji Vedran, prisjetivši se kako je i zašto zavolio poljoprivredu.

Vedran je, inače, strojar po struci i za sebe kaže da je vječni apsolvent, ali ta škola mu je koristila kada se počeo intenzivno baviti ratarstvom, jer se prvi puta susreo s obradom teže teksture tla. Upravo zbog te škole naučio je raditi s ovakvom vrstom zemlje, a da nije uništio mehanizaciju.

Vedran Štefanec
Foto: Ivan Balija

– Sve sam mogao i popraviti sam, naravno s tatom koji je iskusniji mehaničar, ali da, ta škola mi je puno pomogla – rekao je.

Inače, Novigrad Podravski je specifičan što se tiče krajobraza. S jedne strane je Bilogora gdje su pjeskovita tla, a s druge strane Drave su izrazito teška tla. Upravo na tom teškom tlu je Vedran počeo svoj rad i mnogo toga naučio.

– Danas radim sedam kultura, ječam, pšenicu, zob, suncokret, uljanu repicu, kukuruz i uljnu rotkvu koja se, inače, koristi za poboljšanje kvalitete tla. Uljnu rotkvu u zadnje vrijeme ljudi sve više siju, no ovo je kultura koja će u budućnosti nositi dodatne potpore što je i cilj novog programskog razdoblja, a to je da se podigne kvaliteta tla i očuva bioraznolikost – objašnjava Štefanec.

Zahvaljujući modernim strojevima i načinu obrade zemlje Vedran uspijeva raditi gotovo sve sam.

– Kad je sezona onda se radi od ranog jutra do kasnih večernjih sati, a znali smo imati i noćnu smjenu. Kak’ smo popravili vozni park tak’ i sve dosta dobro uspijevamo i mogu većinu toga sam. Nekad nije bilo isto, s onim starim, manjim traktorima u kojima nije bilo ni udobnosti niti moderne mehanizacije, nije se moglo po cijele dane raditi, no ovi suvremeni traktori su manje-više izolirani od buke i prašine, a imaju i klimu pa samim time omogućuju i duži rad – pojasnio je Vedran zašto je proces sijanja njemu osobno sada lakši.

Vedran Štefanec
Foto: Ivan Balija

Zadnjih 10 godina Štefanec u svom radu ne upotrebljava plug, a upravo takav način rada će od ove godine kroz Ministarstvo dobivati dodatne poticaje. Ovakav vid rada promovira se kako bi se očuvala raznolikost krajobraza i ekologije.

– Upotreba stajskog gnojiva, podizanje humusa u tlu, to se sve bude doplaćivalo nama poljoprivrednicima kroz potpore. Poljoprivrednik ovakvim načinom rada jedan dio dohotka od same proizvodnje gubi pa se stoga nadomješta taj dio dohotka kroz potpore – rekao je Vedran.

Dodao kako mu je prethodno desetogodišnje iskustvo itekako pomoglo.

– Jedne godine sam imao 30 posto manji urod na poljima na kojima sam radio bez pluga nego na dijelu zemlje na kojem sam radio s njim. Te godine nisam nešto ekstra profitirao, ali sam naučio, bila je to skupa škola, ali potrebna. Potrebno je prilagoditi i strojeve i pesticide, popravio sam se s vremenom i radim drugačija, a rezultati su vidljivi – rekao je.

Štefanec nam govori kako je bilo svakakvih godina što se tiče uroda, čak ne može izdvojiti koja godina mu je bila najplodnija, ali se zato sjeća one najgore.

Vedran Štefanec
Foto: Ivan Balija

– Pamtim 2014. godinu kad smo imali borbe s poplavama, to je bila jedna od gorih godina, a po pitanju prinosa mogu reći da su mi u zadnjih nekoliko godina stabilni – dodao je.

Istina je da je praksa bitna, ali važno je i učiti, a Vedran se svo ove vrijeme educira kroz razne radionice, predavanja i studijska putovanja.

– Precizna poljoprivreda ide k tomu da se pojedini dijelovi polja povezuju, odnosno mapiraju po jačini rodnosti usjeva. Tako se polja koja su slabije rodila mapiraju i onda se to unese u navigaciju na traktor. Nakon toga ona prema tim podacima sama podešava rasipač mineralnog gnojiva. Tako se može pojačati doza gnojenja tamo gdje je slabije tlo, ili smanjiti tamo gdje je jače tlo – podijelio je s nama Vedran nešto od naučenog u posljednje vrijeme. Takva vrsta opreme je veoma skupa, a on nije na razini da si ju priušti, dodao je.

U vremenu kada su se mala poljoprivredna gospodarstva počela gasiti, obitelj Štefanec je uzimala zemlje u zakup, naravno, koliko je u određenom trenutku mogla uzeti. U tom razdoblju su povećali broj svojih polja, a samim time i usjeva. Sada obitelj Štefanec godišnje ima otprilike između 200 i 300 tona po usjevu, a većinu prodaje odmah s polja.

– Većinu proizvoda rješavam u kampanjama otkupa. Zbog problema Podravske magistrale i smanjenja troškova transporta idem što bližim otkupljivačima. U našoj općini ih imamo troje, a s obzirom na to da želim da se firme u Novigradu Podravskom razvijaju, odabrao sam jednu za suradnju – rekao je Štefanec.

Vedran Štefanec
Foto: Ivan Balija

Pitali smo našeg sugovornika koliko je zadovoljan općenitim stanjem poljoprivrede u Hrvatskoj.

– Ima sektora koji su zapostavljeni i zapušteni. Tu mislim na mljekarstvo kojemu bi trebalo posvetiti više pažnje i zaštititi proizvod i njegovu cijenu prilikom plasiranja na tržište – pojasnio je.

Dodao je kako je sretan što u zadnje vrijeme ima sve više mladih poljoprivrednika, čak i u Novigradu Podravskom može nabrojati pet ili šest onih koji su se počeli njome baviti.

– Čini mi se kako poljoprivreda ljudima nije više odbojna i ne gledaju je kao zanimanje trećeg razreda. Sve više mladih se interesira i stvarno sam svima na raspolaganju da im sa svojim iskustvom i znanjem pomognem koliko stignem. Svaka osoba koja je vezana za poljoprivredu, vezana je za taj prostor. Ona ne može uzeti zemlju i preseliti u Njemačku, onaj tko se odluči baviti poljoprivredom u Novigradu, tu mora i ostati, tu mora i zasnovati obitelj. S time na neki način i ja pokušavam popraviti demografsku sliku u našem mjestu – zaključio je Vedran Štefanec.

Istina je, dok radite nešto što volite, onda na to ne gledate kao na posao, a Vedran je živi dokaz kako ovo što radi ne doživljava stresom. Ne radi ništa s opterećenjem i poljoprivreda ga opušta, a mi se nadamo kako će se to nastaviti još godinama.

Vedran Štefanec
Foto: Ivan Balija
Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Osvaja

Prozračni outfit na lijepoj Koprivničanki je za peticu, ovako izgleda look rođen za ljeto

Da je počelo ljeto možemo vidjeti na svakom koraku - ne samo da je nama vruće, već se i...
- Oglasni prostor -
Vnuk Produkt - PVC stolarija Prelog - Salamander

Vezane vijesti

×