Kad radimo sireve, osjećamo se kao da smo u meditaciji. Izraditi prgicu stožastog oblika i pikantnog okusa pravo je kreativno umijeće. Svaki sir je pjesma za sebe, pa smo se kći Mihaela i ja dosjetile da našim prgicama i sirevima posvetimo nekoliko stihova, kaže sirarka Branka koja piše pjesme o svojim proizvodima.
Gospodarstvo Mladena i Branke Pajnogač u ludbreškom prigradskom naselju Hrastovsko danas je jedno, od tek tri domaćinstva u tom selu, na kojem se može vidjeti najkorisnija domaća životinja, krava, a Brankica je nositeljica OPG-a koji se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom.
Za njihove vrhunske mliječne proizvode zaslužne su i četiri krave pasmine domaćeg simentalca. Brankica kaže da su najotpornije i daju najkvalitetnije mlijeko, i to oko 150 litara dnevno.
Svojim kravama pušta muziku koja ih opušta
Osim što brine za njihovu pravilnu ishranu svojih krava, s puno ljubavi brine i za njihovu psihu. Muzika opušta i životinje, ne samo ljude. Brankica im tako u štali redovito upali radio ili pusti klasičnu glazbu, najčešće Mozarta, jer je, kaže, dokazano da se u takvom okruženju krave umiruju i daju više mlijeka koje je bolje i kvalitetnije. Sretne krave, kaže, daju ukusnije mlijeko. Pa i način na koji su tretirane i sredina u kojoj žive također imaju utjecaj na okus mlijeka, a samim time i kvalitetan sir.
– Kad smo ranije imali puno krava, u štali smo slušali radio. Dnevnik, vijesti… atmosfera je bila opuštajuća. Mi smo tada uživali, ali primijetili smo da i krave ugodno reagiraju na ton, da ih to privlači – kaže.
Taj ritual im je prešao u naviku.
– Kravice se tada ne osjećaju same, misle da se mi z njima spominamo. I dok im počnete pripovedati, vide jel si njezin ili ne. Ak te ne pozna, trese z glavom i zna da to nije njezin domaćin. To je jedan emocionalan odnos prema životinji koja ga hrani – otkrila je Brankica.
Bračni par je odrastao na selu uz poljoprivredu
– Uzgajamo i ratarske kulture, suncokret i kukuruz, grašak i ječam za stočnu hranu. Sve prirodno, jer izbjegavamo soju, ona je GMO, a mi imamo ekološku proizvodnju. Najbitnija nam je kvaliteta – kaže.
Bračni par Pajnogač odrastao je na selu uz poljoprivredu, a prije mnogo godina doselili su iz Međimurja u Hrastovsko. Tada su držali puno krava i bavili se mljekarstvom koje je cvalo, priča Brankica, država je poticala proizvođače. No, došla su tužna vremena.
– Zatvorila se sabirna stanica, a hranidba, mužnja i njega krava nije bila jeftina, te je bavljenje mljekarstvom postalo neisplativo. Cijena mlijeka stalno je padala i od mljekarstva se više nije moglo živjeti. Da bismo preživjeli, odlučili smo proizvodnju i prodaju mlijeka preusmjeriti u sirarstvo – govori.
Tako su prije desetak godina na inicijativu kćeri Mihaele napravili zaokret, orijentirali se na proizvodnju sireva. Danas svjedoče uspjehu toga izvanrednog poteza.
– Baka me učila izradi, završila sam i školovanje za sirara. Počela sam proizvoditi autohtone sireve po recepturi domaćih sireva iz ludbreškog kraja – prisjeća se Brankica.
Prikupili su sve potrebne dozvole od Ministarstva poljoprivrede te vlastitim sredstvima sredili prostor, modernizirali staje, preusmjerili proizvodnju iz mljekarstva u proizvodnju sireva i ostalih mliječnih proizvoda te izgradili mini-siranu. Tako je obiteljsko gospodarstvo Pajnogač i njihova obiteljska sirana postala poznata upravo po proizvodnji mliječnih namirnica, a danas je najznačajnija u ludbreškom kraju i šire.
Osim neizostavnih prgica, OPG Pajnogač nudi svježi sir i vrhnje, kuhane sireve, male i velike, sir iz marame, sir sa sirištem ili zalivom. Obogaćuju ih raznim prirodnim dodacima, začinima i začinskim biljem poput sirove, ljute i blage paprike, vlasca, papra u zrnu, oraha, chia sjemenki, bučinih koštica, domaćeg češnjaka. Kad je viška mlijeka, Brankica zna napraviti i škripavac.
Iz njezinog malog pogona, za svaku srijedu i subotu, kada prodaje svoje proizvode na ludbreškoj tržnici, izađe otprilike 200 prgica, oko 15 kuhanih sireva, 15 do 20 svježih sireva, pet slatkih.
Česti potrošači prgica su djeca, a žene ih kupuju za dijetu
– Mali kuhani su 25, a veliki 45 kuna. Kila sira iz marame iznosi 25 kuna, ali ih režem na manje komade, jer ne trebaju svi kilu sira. Slatki je 25 kuna. Putar i vrhnje po 10 kuna, a za litru domaćeg svježeg mlijeka treba izdvojiti šest kuna. I to sve bez brige prodam, još sfali – kaže.
Djeca vole prgice, pogotovo dvogodišnjaci, jer su čisti ekološki proizvod. Posjećuju me iz ludbreške osnovne škole, dođu učiteljice sa svojim razredom pa ih častim mlijekom, napravim im kakao ili sir s vrhnjem. Djeca su izbirljiva, a ja im ponudim domaće i zdravo – radosno priča Brankica.
Radi blage prgice, jer je trend u svijetu da se u prehrani smanjuje slanost. Prgica je proizvod koji sadrži češnjak, a Brankica im dodaje pravi domaći koji je najjači antibiotik. Kineski koji ljudi kupuju u trgovini, kaže, tretiran je i u dodiru s mliječnom kiselinom pozeleni.
– Prgica je starinski proizvod koji ne treba frižider, na zraku se suši. Kad idu na more, žene ih kupuju za dijetu. Nisu masne, radim ih od obranog sira, soli, vlasca, čili paprike koja je poznata za ubrzavanje metabolizma i čišćenje organizma. Prirodni su dijetni proizvod, a opet je dobra i sa špekecom ili uz čvarke – kaže.
Sa slatkim sirom ide na državno prvenstvo
Kako spravlja mnogo prgica, ostane tad vrhnja pa radi maslac i peče pročišćeni, takozvano zlatno maslo koje je, govori, modernim ženama poznato pod nazivom ghee maslo i jako je zdravo.
O kvaliteti sira koji pripravlja svjedoče i brojne nagrade i priznanja, ali najviše ju raduju kupci koji dolaze iz Slovenije, Njemačke, proizvodi odlaze u Australiju, Pariz, Dubrovnik…
– Kad jedna gospođa dođe u posjet roditeljima, kupi ih stotinjak i nosi u Dubrovnik da tamo počasti svoje prijatelje – otkriva.
Ove godine Brankicu očekuje državno prvenstvo na kojem će predstaviti svoj slatki sir koji je poznatiji kao sir sa sirištem.
– To je autohtoni sir ludbreškog kraja koji pripravljam po starinskom receptu. Po domači ga zovemo sir sa zalivom ili raspuženec. Specijalitet je jako cijenjen i fin. Trenutno je u postupku registracije pod nazivom Ludbrežanin – kaže.
Bavljenje sirarstvom nije jednostavan posao, ali upravo su nagrade i zadovoljni kupci ono što Brankicu vodi naprijed. Prgica i slatki sir autohtona su priča Ludbrega koja se ovdje proizvodila od davnina, a proizvodnjom prgica Brankica Pajnogač čuva tradiciju ludbreškog kraja i dokazuje da radi najbolje prgice i sireve u Hrvatskoj.
