Danas se u centru grada organiziralo podučavanje iz osnovnog održavanja života, ne bi li građani shvatili kako je lako naučiti oživljavanje i biti prva karika u lancu spašavanja dok ne stigne hitna medicinska služba te tako povećati šansu preživljavanja za tri do četiri puta.
Europski dan oživljavanja utemeljen je uz potporu Europskog parlamenta i održava se 16. listopada svake godine. Ove godine to postaje Svjetski dan oživljavanja.
Danas od deset žrtava srčanog zastoja preživi samo jedna. Građani su kod 60 do 80 posto slučajeva svjedoci srčanoga zastoja i ako odmah započnu s oživljavanjem, mogućnost za preživljavanje žrtve povećava se za dva do četiri puta.
– Važno je pristupiti reanimaciji kako bi se povećala stopa preživljavanja. Bez dobre edukacije ne možemo ni osvijestiti naše stanovništvo. Kada osoba kolabira puno se može učiniti prije nego li stigne hitna pomoć, a ako ne dođe do brze reakcije mozak bez kisika može živjeti tri do četiri minute – rekla je Mirjana Hanžeković, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije.
Na svjetskoj razini na deset žrtava u pravilu jedna preživi, a na našem području unazad godinu dana bilo je 136 žrtava, a 13 posto preživjelih.
– Samo na četiri pacijenta bila je provedena laička reanimacija što je vrlo malo, građani se mogu educirati i sami putem interneta i naših letaka koje ćemo dijeliti u centru već kroz mjesec dana kada će biti najveća frekvencija ljudi – rekla je ravnateljica.
Ravnateljica je istaknula da Podravci i Prigorci ne znaju oživljavati, ali se radi na tome da se više educiraju.
Osnovni ciljevi ove akcije su promicanje važnosti ranog oživljavanja, edukacija što većeg broja građana za provođenje postupka oživljavanja s i bez AVD uređaja te povećanje dostupnosti automatskih vanjskih defibrilatora.
– Automatski vanjski defibrilatori koji pomažu pri oživljavanju, a građani se njima mogu poslužiti u Koprivnici možete pronaći na Bazenima Cerine i na željeznici – rekla je Ivanka Kotnik, specijalist hitne medicine u Križevcima.
Ako se netko sruši pred nama velike su šanse da ga možemo probuditi. Prvo moramo provjeriti nalazimo li se u sigurnoj okolini, a tek onda stanje svijesti.
– Ako osoba ne reagira na naše dodire i pozive znači da nije pri svijesti. Sljedeći korak je provjera diše li te ju obavezno stavljamo na bok. Tada nastupa reanimacija – objasnila je doktorica Kotnik.
Sama reanimacija počinje masažom srca i upuhavanjem zraka, a brzina masaže srca trebala bi biti 100 masaža u minuti i to 30 puta tako. Tada se dva puta upuhuje u dišni put tako da se prsni koš diže.
– Takvim postupcima nastavljamo dok ne dođe stručna osoba, odnosno hitna pomoć – rekla je doktorica.
Djelatnici hitne pomoći građanima su demostrirali laičko oživljavanje osobe koja doživi srčani udar te kako osobu oživjeti pomoću automatskih vanjskih defibrilatora.
https://www.facebook.com/epodravina/videos/252776745585430/
