Nuklearni rat ovih se dana sve češće spominje u javnosti. U slučaju da bi se takav luđački scenarij doista i odigrao, provjerili smo kuda bi se građani Koprivnice mogli skloniti i koliko bi ih pronašlo koliko-toliko sigurno utočište.
Pritom treba naglasiti da nije ovo prvi put da je ekipa ePodravine bila u gradskom skloništu. Učinili smo to i pred šest godina kada se današnji scenarij nije mogao ni zamišljati. U drugom obilasku bili smo jučer, u pratnji Tomislava Golubića, pročelnika Upravnog odjela za izgradnju grada, upravljanje nekretninama i komunalno gospodarstvo i kolegica mu iz službe. Grad Koprivnica ima ukupno 13 skloništa, četiri ih je u vlasništvu Grada, ostali u privatnom vlasništvu. Prema službenim podacima, odnosno broju ležajeva, mjesta u njima ima za 1797 osoba.
Sastanak smo dogovorili pred zgradom na Trgu kralja Tomislava u čijem se podrumu nalazi atomsko sklonište s 200 ležajeva. U podrum zgrade vodi nekoliko stepenica. Mračan prostor skriva balistička, neprobojna vrata koje čuva lokot, a otvara ga sasvim običan ključ.
Sablastan betonski prostor koji se nije koristio 30-ak godina
Njega, kao i one ostalih prostora ove namjene, u slučaju potrebe uzima i njime barata ekipa Stožera civilne zaštite. Nakon nekoliko okreta ključa, pred nama se otvara jeziv i sablastan betonski prostor koji građani, na sreću, nisu koristili gotovo 30 godina.
S desne strane, pri ulazu, nekoliko je odloženih sanduka s akumulatorima, korisnih u slučaju nestašice električne energije. Ispred nas upozoravajuća naljepnica da je u prostoru zabranjeno pušenje.
Ulazimo u spavaonicu. Dolje, na otprilike 200-tinjak prostornih metara nalaze se dvije velike i jedna manja soba s “krevetima”. Kompletno su ispunjene ležajevima koji vise iz plafona učvršćeni metalnim lancima. Na metalne okvire premrežene žicom stavljaju se prema potrebi odgovarajući madraci, odnosno jastuci. Tako na jednom krevetu, u tri razine, mogu boraviti i spavati tri osobe.
U dnu skloništa dvije su prostorije s ventilacijskim uređajima koji u slučaju kalvarije filtriraju zrak i zaustavljaju ulazak otrovnih tvari u prostor. Do tih je prostorija smješten i izlaz za nuždu.
Plastična vreća umjesto zahodske školjke i improvizirajući tuš
Uz dvije spavaonice nalazi se i sanitarni čvor s nekoliko kabina. U svakoj od njih je kanta s plastičnom vrećicom koja ima ulogu zahodske školjke. “Tuširanje” je moguće tek improvizirati uz pomoć obješenog kanistra vode.
Prema riječima Golubića, ovi prostori svake se godine imaju obavezu pregledati i to se redovno čini.
Glavom nam se u ovom strašnom i klaustrofobičnom prostoru mota stotine pitanja na koja se nadamo da nikad nećemo dobiti pravi, iskustveni odgovor. Ovo je sklonište prazno, u njemu nema nikakvih zaliha vode, ni hrane. U jednom od četiri gradskih “bunkera” smještena je izviđačka oprema.
– Izviđači tamo imaju deke, alate, prijenosne štednjake, opremu za kampiranje, pa smo shvatili da smo napravili dobar spoj kad smo im dali ovaj prostor na korištenje – pojašnjava Golubić.
Skloništa su stara koliko i same zgrade
Sklonište na TKT-u staro je koliko i zgrada. Današnje moderne zgrade nemaju ništa slično, s godinama smo se opustili i mogućnost novog rata stavili u drugi plan pa su ovakvi “podrumi” tek ostaci i podsjetnik na bivša vremena. Malo smo se opustili posljednjih godina, pa više ulažemo u energetsku zaštitu nego prostore za ovakve slučajeve, zaključujemo u razgovoru.
Svake dvije godine radi se Procjena rizika od velikih nesreća te Plan djelovanja civilne zaštite Grada Koprivnice s ažuriranim podacima, protokolima i postupanjima za svaki od rizika odnosno nesreća, kao što su potres, poplava, epidemija, požar i slično. Temeljem toga rade se i vježbe civilne zaštite.
Trenutno je u postupku izrada nove Procjene rizika koja će biti gotova u ožujku. Prema podacima iz postojećeg Plana djelovanja, zbrinjavanje građana moguće je provesti u školama, domovima, hotelima te ugostiteljskim objektima na području Grada Koprivnice. U istim objektima moguća je i priprema hrane jer su opremljene kuhinjama.
Najveće sklonište je ispod bolnice
Javna skloništa na lokacijama su Ulica J.J. Strossmayera 3, Trg kralja Tomislava 8 i 12 te Zrinski trg 1. U skloništa na pobrojanim trgovima stane u svaki po 200 osoba, dok je sklonište na Zrinskom trgu nešto manjeg kapaciteta i primjereno za prihvat 50 osoba.
Osim gradskih, postoje i skloništa u privatnom vlasništvu.
Jedno od najvećih skloništa je ono ispod koprivničke Opće bolnice u koje je moguće smjestiti 400 osoba.
Prema utvrđenoj potrebi, Grad Koprivnica ima obvezu redovnog servisiranja i održavanja skloništa u svojem vlasništvu dok brigu o skloništima u vlasništvu privatnih poduzeća obvezu redovnog servisiranja i održavanja skloništa imaju vlasnici.
S ekipom iz gradske uprave pozdravili smo se uz želje da se spremišta i ubuduće daju izviđačima na korištenje.
U nastavku vam donosimo pregled skloništa na području Grada Koprivnice:
