Kamo u slučaju katastrofe

FOTO Posjetili smo zaboravljena atomska skloništa u koprivničkom podzemlju

09:30h
0
Atomska skloništa
Atomsko sklonište na Trgu J.J. Strossmayera sadrži svu opremu za preživljavanje // Foto: Ivan Brkić

Jedna je prostorija ispunjena galonima za vodu, a pokraj njih je i pribor za mjerenje radijacije da bi znali kada je zrak čist za izlazak, a tu su i signalne rakete za poziv u pomoć.

Jeste li se ikada zapitali kamo se skloniti ako se dogodi katastrofa bilo kakve vrste? Vođeni u tom smjeru, zavirili smo u koprivničko podzemlje, u takozvana atomska skloništa za koja malo ljudi što kriju.

Iako novim zakonom atomska skloništa više službeno ne postoje, do njihove prenamjene nikad zaista nije ni došlo, te napuštena kao da čekaju katastrofu.

U njima sve stoji onako kako su ostavili njihovi zadnji posjetioci za vrijeme Domovinskog rata.

Jedno od većih i bolje opremljenih skloništa je ono ispod stambene zgrade na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, koje u sedam prostorija ima kapacitet da se na ležajeve smjesti 200 ljudi.

Atomska skloništa
Unutrašnjost skloništa na Strossu // Foto: Ivan Brkić

– U skloništa stane više ljudi, jer kad je u pitanju strah, nikome nije problem stajati – kazuje nam Stjepan Behin, Viši savjetnik za zaštitu i spašavanje u Koprivničko-križevačkoj županiji. Procijenili smo da bi se u ovo sklonište u alarmantim situacijama moglo stisnuti i do 1000 ljudi.

U sklonište idemo kroz masivna željezna vrata i ulazimo u sasvim drugi svijet u kojem nas preplavljuje osjećaj zatočenosti i odmah zamišljamo da ovdje moramo boraviti ne samo tjednima i mjesecima, nego godinama, što tjera strah u kosti.

Sklonište je ogromno, prostorije su ispunjenje ležajevima na kat, dekama, a na policama su brojni Labudovi paketi s kemijskim sredstvima i priborom za preživljavanje.

Tu su smješteni takozvani ranci koji sadrže sve što čovjeku treba za preživljavanje u ekstremnim uvjetima a to su gas maske, šatorsko krilo, čuturica za hranu i vodu, pribor za jelo, a nekada je ruksak sadržavao i svo naoružanje.

Atomska skloništa
Mračne komore za izlazak iz skloništa // Foto: Ivan Brkić

Kreveti su smješteni u sedam prostorija, a tu su i dva sanitarna čvora s odvojenim kemijskim toaletima za muškarce i žene.

Jedna je soba ispunjena galonima za vodu, a pokraj njih je i pribor za mjerenje radijacije da bi znali kada je zrak čist za izlazak, a tu su i signalne rakete za poziv u pomoć.

No Behin objašnjava da se u današnjim skloništima ne može dugo preživjeti jer prvenstveno u njima nema hrane ni filtera za pročišćavanje zraka u slučaju globalnog onečišćenja.  A u takvim se uvjetima van ne izlazi godinama.

– Danas tvrde da nam takva skloništa ne trebaju, a ako dođe do granatiranja dobar je svaki podrum. Filter za zrak je funkcionalan neko vrijeme, a tvrtke koje su ih nekada

Atomska skloništa
Stjepan Behin u skučenom skloništu na HŽ-u // Foto: Ivan Brkić

izrađivale sada više ne postoje – priča nam Behin. Dodaje da se za održavanje skloništa nema dovoljno financijskih sredstava jer su za to potrebna velika ulaganja, stalni dovod hrane, vode, filtera za zrak.

Prema tome, ako nam se dogodi nuklearna katastrofa, zaista sigurno mjesto nigdje ne postoji.

Ipak, u skloništu na Strossu, uz čak dvije stanice za pročišćavanje zraka stoje i dva još zapakirana filtera, koji bi se možda i mogli iskoristiti. Neminovno smo pomislili kako je bolje da nam nikad ne zatrebaju.

Behin kaže da je gradnja atomskih skloništa bila u zamahu 80-tih godina kada je bilo propisano da sklonište mora imati svaka kuća, inače se nije mogla dobiti uporabna dozvola.

Atomska skloništa
Ovako to izgleda prilikom globalnog onečišćenja // Foto: Ivan Brkić

Ako gradnja nije bila moguća, morala se platiti veća svota novca za gradnju velikog skloništa za sve koje nikad nije sagrađeno, a novac je nestao.

 

– Čak ni škola Braće Radić nema podrum pa su za djecu podrumi izgrađeni u kućama iza škole, u koje su bježali tijekom rata – objašnjava Behin neuređen sustav u slučaju katastrofe.

Sljedeće sklonište je u podrumu zgrade željeznice, znatno manje, sa samo 14 ležajeva za zaposlenike HŽ-a, prvenstveno za majstore i prometnike koji odande upravljaju cijelim sustavom jer imaju kontrolnu ploču.

Atomska skloništa
Zdenac za ‘prividni’ izlaz // Foto: Ivan Brkić

Ovo je sklonište skučeno, potpuno zapušteno i ispunjeno paučinama. Ima i izlaz kroz vanjski ‘zdenac’ u koji se dolazi kroz uske i niske komore, u koje se također dobro skloniti.

Komore i prividni izlaz ima i sklonište na Strossu, a Behin objašnjava da bi izlaze kroz ‘zdence’ trebalo imati svako sklonište.

No u podrumu zgrade Martinovke u centru grada postoji tek izlaz na stubište, a sklonište je, kako i mnoga druga, ispunjeno nepotrebnim stvarima stanara.

U županiji postoji 20 skloništa

U županiji je ukupno 20 prostora za sklanjanje, a jedno od većih je ispod koprivničke bolnice gdje se može smjestiti 400 ljudi, dok Podravka ima sklonište za 100 ljudi, isto kao i Carlsberg, Bilokalnik i Podravska banka.

U Križevcima se najveća skloništa, koja mogu primiti po 200 ljudi, nalaze u ispod zgade u Ulici Franje Baltića i Policijske uprave u Grdiničevoj. Još jedno sklonište za 100 ljudi nalazi se u podrumu JVP-a.

Đurđevac ima tek jedno mjesto za sklanjanje ispod poslovnog prostora u Basaričekovoj i to za samo 50 ljudi. Osim u gradovima, sakriti se može i u Molvama kod CPS-a gdje stane 50 ljudi.