Na gospodarski razvoj Podravine u 16. stoljeću snažno su utjecali neprekidni ratovi sa Osmanlijama. Usporedimo li negativan utjecaj turskih ratova na gospodarski razvoj u zapadnim dijelovima Podravine, jednako kao i u drugim dijelovima Europe počinju se u agrarne odnose unositi promjene koje su utjecale na položaj svih staleža i slojeva te su imale dugotrajan utjecaj na razvoj društva. Tada je Hrvatsku i Podravinu pogodila revolucija cijena. Od četrdesetih godina 16. stoljeća počinju rasti cijene poljoprivrednih proizvoda. Na to je utjecala plaćena vojska u protuturskim utvrdama koja se opskrbljivala na lokalnom tržištu.
Opći porast cijena obezvrijedio je novčanu rentu. Novčane su daće u pravilu bile fiksirane i feudalci ih bez većih potresa nisu mogli mijenjati. Zbog toga se oni počinju baviti prodajom poljoprivrednih proizvoda i drugim oblicima trgovine. Od sredine 16. stoljeća proširuje se izvoz poljoprivrednih proizvoda s koprivničkog devastiranog područja preko slovenskih pokrajina (stoka, vino, žitarice i med). Tada je teške udarce seljačkoj trgovini počela nanositi primjena vlastelinskog prava prvootkupa. Ratovi su također bili faktor pogoršanja položaja seljaka, a pogotovo dužnosti rada na utvrđivanju utvrda i drugi poslovi. Inače su seljaci, uz izuzetke ostataka građanstva u Koprivnici, živjeli u utvrdama Ludbreg, Rasinja, Legrad, Đelekovec, Drnje, Sigetec, Novigrad, Prodavić (Virje) i Đurđevac.
Osmanska osvajanja prouzročila su jednu od najsnažnijih demografskih promjena u povijesti Podravine. Prije svega došlo je do snažne promjene u prostornoj slici naseljenosti uz pravi egzodus u krajevima istočno od Koprivnice i nešto blažim demografskim posljedicama u Koprivnici i naseljima zapadnije od nje. Osim promjena u rasporedu i gustoći naseljenosti došlo je i do masovnijeg naseljavanja vlaškog stanovništva s istoka, a zabilježeno je nazočnost Nijemaca, Mađara, Čeha i drugih. Promijene u stanju naseljenosti pograničnog područja sredinom 16. stoljeća pokazuje opis gospodarskog stanja vlastelinstava Koprivnica, Đurđevac i Prodavić iz 1548. godine. Ta su vlastelinstva 1520. godine imala oko 700 kmetova, a 1548. godine u đurđevačkoj utvrdi je živjelo 36 siromašnih pribjega, koji se bez vojničkog osiguranja nisu usudili raditi na poljima. U seoskoj općini Pavlovec živjela su 44 kmeta na dravskom otočiću. Trgovište Virje Turci su potpuno popalili i uništili te je u njemu živjelo 11 ljudi, a dio građana se sklonio na otok Pod i na obali Drave u Kočicama gdje su stanovali u pastirskim kolibama. Bjegunci iz turske Slavonije smjestili su se na dravskim otocima Nart i Drnje. U Koprivnici su još uvijek stanovale 82 obitelji građana. U vrt koprivničke tvrđave se naselilo 25 ljudi s područja vlastelinstva Koprivnice i iz okupiranje turske Slavonije. Godine 1548. na sva tri spomenuta vlastelinstva u Podravini bilo je svega 248 podložnika, većinom inkvilina (siromašnih seljaka) i prebjega, a gotovo svi su novi doseljenici živjeli vrlo bijedno. Stanje se uglavnom nije mijenjalo gotovo čitavo jedno stoljeće, kada u 17. st. jenjava turska opasnost i počinje obnova.