Cijene građevinskih materijala već gotovo godinu dana rastu u nebo, a taj rast može se povezati s početkom pandemije koronavirusa, kada su cijene na svjetskom tržištu značajno poskupjele. Prema mišljenu stručnjaka, prvo je stao transport te je pala potražnja, a onda su nakon prvog šoka svi opet krenuli graditi i naručivati materijal. Drugim riječima, potražnja za raznim građevinskim materijalima puno je veća od njihove ponude, stoga je logično da je porasla i cijena sirovina.
Mnogi, pak, razloge nestašice materijala traže i u golemim javnim ulaganjima u obnovu gospodarstva od SAD-a i europskih zemalja pa sve do Kine. Kako kažu, to je dovelo do nezapamćene potražnje za drvnom građom, čeličnim i bakrenim žicama, cementom, betonom, električnom i sanitarnom opremom, keramikom i ostalim materijalima. Upravo zato brojni su se građevinski obrti našli u problemima. Ne samo da su teško dolazili do materijala, već su morali znatno podići cijenu istog kada je stigao, a sve to palo je i na leđa onih građana koji su se baš u ovo vrijeme uhvatili u koštac s rješavanjem svojeg stambenog pitanja.
Nastali problemi s crijepom, a teško je nabaviti i fasadnu vunu
U međuvremenu, situacija se malo stabilizirala, no daleko od toga da je idealna, što nam je potvrdio Tomislav Miklošić, voditelj u građevinskoj firmi koja ima jednu od poslovnicu i u Koprivnici. Prisjeća se kako su problemi krenuli krajem prošle godine, a na sve je utjecao i potres na Baniji.
– Nakon toga sve je otišlo gore, u nebesa. Prvo željezo, čija je cijena skočila gotovo 300 posto. Sada se to malo reguliralo, nešto sitno je cijena pala, ali je i dalje dvostruko veća nego prije. Zato su sad nastali problemi s crijepom, kojega je teško nabaviti. Primjerice, neki crjepovi se ne mogu dobiti prije ožujka sljedeće godine. Sada ga još imamo na zalihi, ali pitanje je kako će biti. Isto vrijedi i za fasadnu vunu, a razlog leži u zasićenosti tržišta. Naime, određene firme koje se bave proizvodnjom tog materijala, zbog velike potražnje već su odradile svoj godišnji plan i sada nam nema druge nego čekati. Po tom pitanju smo nemoćni – pojasnio nam je Miklošić.
Prema njegovim riječima, cijena građevinskog materijala u godinu je dana otišla gore 100 posto i drži cijenu, a sad je problem drvna građa, jer nema sirovina. Također, problem je i u isporuci robe, iako se to u međuvremenu popravilo.
Željezo otišlo dolje 15 posto, no sve ostalo drži cijenu
– Promijenio se rok isporuke i to smo već prihvatili pod normalno. Nekada si naručio robu i čekao do tjedan dana, danas isto to naručiš i sretan si ako dođe u roku od mjesec dana. To su jednostavno okolnosti na koje smo se morali priviknuti – ističe.
Zanimljivo, dodaje, kakve god cijene bile, i dalje se radi. Kaže da je ljudima velika olakšica to što se mnogo toga financira sredstvima iz EU, što nekada nije bio slučaj. Također, naglasio je da su dobro prošli oni koji su robu platili na vrijeme, a oni koji nisu upali su u probleme.
– Primjerice, lani sam, negdje u svibnju, radio ponudu za jednog gospodina i cijena je bila oko 50 tisuća kuna. Zvao je u listopadu, studenom, da bi to platio, ali sam morao prekucati cijene, jer je taman sve počelo ići gore. Kada sam mu rekao novu ponudu, bila je oko 70 tisuća kuna, privremeno je odustao. Od tada su cijene u rastu i pitanje je kad bude i hoće li biti bolje. Željezo je otišlo dolje nekih 15 posto, no sve ostalo i dalje drži cijenu. Najave za nešto bolje trenutno nemamo – zaključio je Miklošić.
Nekada ponude dobivali svaka dva-tri dana, danas jednom u dva-tri tjedna
Boljim vremenima tako skoro ne nada se ni Dejan Šestak, vlasnik jedne građevinske tvrtke u Podravini. Firmu ima dvije godine i kaže da je u današnjim uvjetima sigurno ne bi otvorio.
– U početku su pozivi za našim uslugama stizali svaki treći dan, sad se to razrijedilo na svaka dva-tri tjedna. To vam dovoljno govori. Dobar primjer je i Jadran. Nakon turističke sezone telefon se doslovno nije gasio, svaka dva dana dobivao sam ponude, sada sam dobio samo dvije. Zato kažem, da danas moram otvoriti firmu, ne bih sigurno, jer je teško. Dok krećeš u taj posao moraš imati ugovorene poslove za otprilike godinu dana, što bi danas teško uspio postići. Nitko ti ništa ne može garantirati – poručio nam je Šestak.
Kaže kako je trenutno prisutan na tri gradilišta, što je dovoljno, ali da se sve to odnosi na radove koji su ugovoreni prije. Kako će biti u budućnosti ne zna, jer nekih dobrih naznaka nema i sve je upitno.
Cijene materijala za klasičnu gradnju kuće skočile 30 do 40 posto
– Neki odustaju, ali nema ih mnogo. Gradi se, no kao što možete vidjeti, većina toga se dovršava. Znate, poslovi se ugovaraju gotovo godinu dana unaprijed za zgrade, pola godine za kuće, a tada su bile neke druge cijene. Sada ulazimo u rizik, čak i svoju ušteđevinu trošimo za materijal – naglasio je Šestak.
Kada je u pitanju klasična gradnja kuće, navodi kako su cijene skočile za 30 do 40 posto.
– Recimo za kuću od 100 kvadrata, naša nedavna ponuda bila je 400 tisuća kuna, a prije bi to bilo oko 320 tisuća kuna. Znači, cijena materijala je porasla za otprilike 10-ak tisuća eura. Stoga se ne moramo čuditi što je pala i potražnja za našim uslugama – kazao nam je mladi privatnik.
Baš poput Miklošića, ističe da je u početku čelik skočio više od 200 posto, a danas imaju velikih problema s drvom, koje je otišlo gore 110 posto.
Velike firme bi povećanjem plaća mogle potaknuti ljude na gradnju
– Nekad je letva koštala devet kuna, sada je više od 19 kuna. Naši sve izvoze van, jer zašto bi tu prodavali po nižoj cijeni, ako gore mogu dobiti 110 posto više. I onda mi, ako želimo drvo, nabavljamo po toj cijeni koja je 110 posto viša. Ali nije samo do čelika i drva, sve je skočilo. Plastika, energenti, cigla, crijep, a tu je i nafta. Sve to je povezano – žali se Šestak.
Zanimljivo, dodaje, kako bi veliku ulogu mogle odigrati i firme, jer ako se plaće povećaju u Podravki ili Belupu, ljudi će više graditi. Sve to automatski bi se odrazilo i na njihov rad. Trenutno ima osam zaposlenih i na sreću se, kako priznaje, pokrivaju.
– Ja sam korektan prema njima, oni još korektniji prema meni i zasad sve funkcionira, ali vidjet ćemo što nam nosi budućnost. Kažu da će se rast cijena stabilizirati krajem godine, već smo tu, a nekih pomaka nema. Ako i padne, ne vjerujem da će se to previše osjetiti, jer još nisam vidio da netko spusti cijenu za nekoliko puta. Toliko može samo rasti – zaključio je naš sugovornik.
