Izložba tradicijskih ukrasa od papirnatog cvijeća u izlozima koprivničke knjižnice

21:26h
0
Knjižnica - ilustracija

U izlozima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica može se u naredna tri tjedna (do 22.3.2015.) pogledati neobična izložba pod nazivom „Ususret Uskrsu: tradicijski ukrasi „lustreki” od papirnatog cijeća”. Autorica ove izložbe je Vesna Ravenski, vlasnica Cvjećarne Vesna, koja je na originalan način spojila svoj interes za tradiciju s profesionalnom znatiželjom te kreirala cvjetne „lustreke” (lustere).

Prema riječima etnologinje Vesne Peršić Kovač, običaj izrade cvijeća od krep papira karakterističan je za Podravinu i šire područje Sjeverozapadne Hrvatske. Pri izradi ovih ukrasa autorice se ugledaju na svoju okolinu oponašajući boje i oblike cvjetova iz vlastitog vrta, dodajući pri tome vlastitu originalnu crtu. Ovaj ukras, pristupačan cijenom i jednostavan za izradu bio je nezaobilaznim dijelom ukrašavanja skromnog životnog prostora, pri čemu je sadržavao i simbolički karakter motiva cvijeta u pučkoj kulturi.

Prenosimo cjeloviti esej Vesne Peršić Kovač „Motiv cvijeta u pučkoj kulturi”, napisan uz ovu izložbu.

Motiv cvijeta u pučkoj kulturi

Kao jedan od najraširenijih simbola, cvijet često označava duše umrlih, ali istovremeno se poistovjećuje i sa simbolizmom djetinjstva. Uz cvijeće se vežu pojmovi proljeća, zore, mladosti i vrline. Među europskim narodima, najrašireniji simbol svakako je ruža. Ona označava potpuno

savršenstvo, kalež života. U kršćanskoj ikonografiji često predstavlja mjesto Presvetoga Srca Isusova, a spominje se i kao simbol Djevice Marije. Još od antičkih vremena prinosili su je na grobove pokojnika tijekom svetkovine zvane “rosalia”. Osim ruže, čest simbol je i ljiljan kojim se označava čistoća, nedužnost, djevičanstvo i neostvarena ljubav. Kao heraldički znak sa šest latica, on je cvijet slave i izvor plodnosti. Razlog raširenosti cvjetnih motiva na području Podravine svakako treba tražiti

u utjecaju baroka koji u naše krajeve dolazi posredstvom njemačkih zemalja te susjedne Mađarske. No, ne treba zanemariti niti utjecaj sveprisutnosti cvijeća pri odvijanju različitih običaja tijekom godine, ali i u svakodnevnom životu. Ono svjedoči o težnji da se uljepša životni prostor i najsiromašnijih slojeva. Tako su već u rano proljeće u nekim selima Podravine još sredinom prošlog stoljeća djevojke poklanjale mladićima maćuhice, a oni ih nose zataknute za rever kaputa kako bi pokazali da imaju djevojku. Zanimljiv je i običaj uoči prvog svibnja kada mladići djevojkama ukrašavaju plotove grančicama procvjetalog jorgovana. Cvijećem se ukrašava Božji grob tijekom Velikog tjedna, postaje “senčice” za tijelovsku procesiju, a za Ivanje djevojčice nose vjenčiće ispletene od ivančica. Uoči dana Svih svetih cvijećem se ukrašavaju grobovi pokojnika, a cvijeće izrađeno od papira glavnim je ukrasom seoskih kuća tijekom božićnog razdoblja. Djevojke nose cvijet u ruci zajedno s molitvenikom i rupčićem prilikom odlaska na nedjeljnu misu, a tijekom svadbe mladenka

ima vjenčić i kiticu od svježeg ili umjetnog cvijeća. Osim mladenke i sve djevojke u svatovima nose cvijet u kosi. Od predmeta na kojima pronalazimo motiv cvijeta najzanimljiviji su tekstilni i to prije svega dijelovi ženske odjeće: rukavi, poculice, marame, prsluci. Na njima su izvezeni i utkani cvjetovi ivančice, tulipana, ruže, đurđice. Osim na odjeći, cvijeće se pojavljuje i na prekrivačima za krevete, ručnicima, stolnjacima, krpama i to u obliku stiliziranih cvjetnih grančica ili nizova, a često i u kombinaciji s drugim motivima. Cvijet je čest motiv i na preslicama, škrinjama za čuvanje odjeće i drugom pokućstvu, posudama za čuvanje i pripremu hrane. Pojavljuje se i u drugim oblicima narodnog stvaralaštva, kao što su pjesme, izreke, šale i tepanje “cvate ljubičica, cvate i ruža, a ja sam još uvijek sama bez muža”.

Običaj izrade cvijeća od krep papira karakterističan je za područje Sjeverozapadne Hrvatske pa tako i Podravinu. Pri izradi ovog ukrasa autorice se ugledaju na svoju okolinu oponašajući boje i oblike cvjetova iz vlastitog vrta, dodajući pri tome vlastitu originalnu crtu. Ovaj ukras, pristupačan cijenom i jednostavan za izradu postaje nezaobilaznim dijelom ukrašavanja skromnog životnog prostora, pri čemu ne gubi svoj simbolični karakter.

Vesna Peršić Kovač