Ideja člana Županijske skupštine i saborskog zastupnika Željka Lackovića o potrebi za osnivanjem radne skupine koja bi pokušala pokrenuti inicijativu “Nacionalni park Mura – Drava” odjeknula je u dijelu javnosti – više nego pozitivno. Bila to ili ne politička igra, gleda li se cilj, a to je dodatno očuvanje Hrvatske Amazone, sasvim je svejedno.
No, na kraju, jasno je da bez politike i ova ideja neće i ne može proći. Župan Darko Koren potvrdio je kako će podržati inicijativu za osnivanjem radne skupine, što je vjerojatno jedino što i jest u ovlasti Županije. Naveo je kako je ipak potrebno poštivati određenu proceduru. Tako će ova tema biti posebna točka na sljedećoj sjednici Županijske skupštine. Odluče li i formalno podržati inicijativu morat će se pokrenuti niz administrativnih i zakonodavnih “kotačića”, osigurati značajna sredstva za studije i prijave. To pak prelazi “granice” Županije, a od ideje do realizacije – dođe li do nje morat će proći godine i godine. Također, radi se o ulaganju i vremena i novca koje se mjeri u milijunima eura.
Šafarek: Uz političku volju sve je moguće
Činjenica jest da uz postojećih osam nacionalnih parkova – kontinent zemlje nema baš niti jedan. Čak su i većina parkova prirode u tako zvanoj jadranskoj ili krškoj Hrvatskoj.
– Zašto ne, to je izvrsna ideja. Ako ima političke volje, sve je moguće u Hrvatskoj – smatra koprivnički biolog i istraživač Goran Šafarek.
Ovaj nagrađivani dokumentarist hrvatskih prirodnih ljepota sigurno je jedan od najpozvanijih pričati o biloškoj raznolikosti Mure i Drave.
– Drava svakako zaslužuje biti nacionalni park, zbog svojih prirodnih vrijednosti. To ne bi samo zaštitilo prostor, već i usmjerilo mnoge projekte i financije iz EU. Ta sredstva nacionalni parkovi i parkovi prirode dobivaju samim time što postoje. Također bi se osnovala javna ustanova i još važnije nadzorna služba – kazuje Šafarek.
On je nedavno krenuo u važan projekt, snimanje dugometražnog filma o rijeci Dravi te iz koprivničkog gradskog proračuna dobio važnu financijsku injekciju od 13.000 eura.
Naš Koprivničanac, povijesničar i istaknuti ekohistoričar, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. Hrvoje Petrić na istom je tragu. No, podsjeća da osnivanje NP nije u nadležnosti županije te se procedura ne može provesti bez Sabora Republike Hrvatske.
– Osobno mislim da bi uz Dravu i Muru valjalo uvrstiti i dio Dunava. Ne vidim razlog da se kroz uobičajenu proceduru i zadovoljavanje svih preduvjeta ne formira prijedlog o donošenju Zakona o proglašenju Nacionalnog parka Drava-Mura-Dunav – navodi dr. Petrić i navodi kako upravo taj prostor čini rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.
Dr. Petrić: Nacionalni park već postoji
Njega je rezervatom 2012. proglasio UNESCO. To je znak kako je to područje prepoznato kao vrijedno na globalnoj razini. Inače, poznato je kako su svi nacionalni parkovi i većina parkova prirode u Hrvatskoj na teritoriju dinarskog krša. “Izvan” su tek četiri parka prirode: Medvednica, Lonjsko polje, Papuk i Kopački rit.
– Naravno da ima smisla dodatno zaštititi dijelove uz rijeku Muru. Usto i dio Dunava te najvredniji segmenti toka rijeke Drave, prvenstveno na djelu toka na kojem nema hidroelektrana. Još jedan argument da se hrvatski dio toka rijeke Drave od otprilike Malog Bukovca ili Donje Dubrave odnosno Legrada dodatno zaštiti je činjenica da s mađarske strane Drave od 1996. postoji nacionalni park Dunav-Drava – podsjeća dr. Petrić.
Uistinu, ako je Mađarska prepoznala Dravu i Dunav za razinu nacionalnog parka, ne vidim zašto ne bismo to i mi? Uputno je, ističe, da se k tome doda i rijeka Mura. Dodaje i da završni dio toka rijeke Drave obuhvaća već park prirode Kopački rit. On ima sve preduvjete da se podigne na nivo nacionalnog parka po hrvatskim kriterijima te u cijelosti uključi u budući Nacionalni park Drava-Mura-Dunav.
Ministarstvo: Zabranjena je gospodarska uporaba
U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja navode kako su nacionalni parkovi…
– … namijenjeni očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti, a imaju znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U nacionalnom parku su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. Zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara – navodi se u pojašnjenju “pravila igre” u NP-ima.
Svaki Nacionalni parki ima svoj pravilnik, no ono što im je gotovo zajedničko je, recimo zabrana rekreacijskog ribolova, lov, hvatanje divljači, branje autohtonog bilja… Naravno, uz određene iznimke, ovisno o postojećim “podzonama”. Kako bi na ovo reagirali naši lovci i ribiči, ali i svi ostali koje bi ovaj projekt “zahvatio” ostaje za vidjeti.
