O boravku Židova u gradu Koprivnici, prema postojećem stanju istraženosti, nema za razdoblje prije 18. stoljeća pouzdanih podataka, iako se «židovske» veze i Koprivnica su djelom vidljive u srednjem vijeku kada su Koprivnicu pod svojom vlašću tijekom dijela 15. stoljeća držali pripadnici obitelji Ernušt (Ernuszt). Ivan Ernušt, ban «cijele Slavonije» bio je podrijetlom Židov, koji se kao prvi iz obitelji sredinom 15. stoljeća pokrstio. Najbliže trgovište gdje su tijekom 17. stoljeća živjeli Židovi bilo je Legrad.
Na planu Legrada iz zadnje četvrtine 17. stoljeća jasno se vidi židovski geto “Juden Statt”. On se nalazio izvan legradske utvrde nedaleko prijelaza preko rijeke Drave u smjeru zapada uz trgovački put koji je povezivao Koprivnicu i Legrad. Kako su se legradski Židovi smjestili uz trgovački put između Legrada i Koprivnice nije isključeno da su se bavili trgovinom i trgovačkim poslom možda dolazili do Koprivnice. U spisima legradskog magistrata među prisežnicima se 1672. godine spominje Samuel Ujlaki, koji bi prema osobnom imenu mogao biti Židov, dok je prvi potpuno pouzdani podatak o stalnoj naseljenosti Židova u Legradu iz 1698. godine.
Izgleda da je u obližnjem Drnju, u napuštenoj utvrdi postojao geto za Židove, koji se u izvorima zove Židovaroš. Pod tim se imenom najranije spominje u drnjanskoj župnoj spomenici 1740. godine. Pri tome ni jednom se ne spominju Židovi, što govori da je bila riječ o starijoj tradiciji doseljavanja židovskog stanovništva. Moguće je da se, kao i u Legradu, radilo o getu još iz 17. stoljeća. Nije jasno jesu li su se ti Židovi bavili trgovinom. No to je moguće jer su Drnje i Legrad funkcionirala kao usko povezana trgovišta sa Koprivnicom kao lokalnim trgovačkim središtem.
Sámuel Wolff se 1756. spominje kao «jud von Koprainitz aus Croatien». On se sporio po pitanju trgovačkog posla sa gradskim trgovcem Gottlieb-om Schindler-om. To je, na trenutom stupnju istraženosti, imenom i prezimenom prvi poznati koprivnički Židov. Idući imenom poznati Židov u Koprivnici bio je 1774. Izak Jakov Jeuescher, podrijetlom iz Sofije. Oko godine 1800. zabilježene su stalno naseljene četiri židovski obitelji s trinaest članova. Oni su živjeli “pri galgah”, vjerojatno nedaleko od šume zvane Crna gora, gdje je bilo gradsko stratište i strvinište te kuća gradskog krvnika i živodera. To je bilo područje izvan grada, na tzv. Fridmanovom bregu.