Znameniti hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat ne samo rođenjem 14. ožujka 1873. godine u Koprivnici, nego i svojim brojnim radovima iz povijesti podravskih naselja, ali i djelatnostima vezan je uz Koprivnicu.
Prvi Horvatov tekst o o Koprivnici, objavljen je 1896. godine u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena u Zagrebu. Riječ je o etnografskom prikazu života i običaja koprivničkih predgrađa Banovca, Bregi, Brežanca, Dubovca i Miklinovca. Kasnije je napisao na desetke različitih radova o Koprivnici.
No, najznačajniji prinost poznavanju Koprivnice je njegova knjiga «Poviest slob. i kr. grada Koprivnice» objavljena u Zagrebu 1943. godine. Knjiga o povijesti Koprivnice započinje prvim tekstom pod nazivom “Kronika grada Koprivnice” u kojem je Rudolf Horvat ukratko sintetizirao i kronološki posložio razne događaje iz povijesti Koprivnice od najstarijih vremena do 1931. godine. Tu je obradio od općepovijesnih podataka nužnih za razumijevanje gradske povijesti i razne demografske podatke kao i podatke o djelovanju raznih udruga građana i organizacija, sa dosta podataka o razvoju gospodarstva. Nakon toga slijede brojni podaci o župnoj crkvi Sv. Nikole, crkvi Blažene Djevice Marije u Močilama, kapeli Sv. Florijana, nekadašnjim kapelama Sv. Marije Magdalene, Sv. Ladislava, Sv. Lucije, Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Triju Kraljeva, Sv. Vida, Sv. Emerika, o postojećoj kapelici žalosne Majke Božje u Grantulama (kraj današnje upravne zgrade Podravke) i kapeli Sv. Duha na groblju.
Veliku većinu podataka za ove koprivničke sakralne objekte Horvat je crpio iz već spominjanih kanonskih vizitacija Komarničkog arhiđakonata. Podatke o pravoslavnoj crkvi u Koprivnici Horvat je uzimao iz spisa “Gravamina liberae et regiae civitatis Caproncensis contra statum militarem generalatus Varasdiniensis inclytae per Suam Majestatem sacratissimam clementissine eatenus ordinati commisioni” koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te iz dokumenata iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu i zapisnika Hrvatskog sabora. Odličan tekst za poznavanje povijesti franjevačke crkve i samostano od početaka 1290. do 1928. godine također je sastavni dio knjige, a pisan je na osnovi spomenice franjevačkog samostana u Koprivnici, kanonskih vizitacija, zapisnika franjevačkih skupština i nekoliko knjiga.
U tekstu o najstarijim koprivničkim pravicama Rudolf Horvat se osvrće na povelju hercega Stjepana iz 1353. godine, a u narednom tekstu obrađuje i poveljom iz 1356. godine kojom je Koprivnica proglašena slobodnim i kraljevskim gradom. Zanimljive su i bilješke iz Koprivničkog arhiva u kojima Horvat donosi niz prepričanih zanimljivih dokumenata od 1353. do 1687. godine. Također iz koprivničkih arhivskih spisa Horvat vadi zanimljivi detalj o koprivničkom kapetanu Luki Sekelju, a na osnovi crkvenih izvora nabraja nam sve koprivničke župnike od 1659. do 1924. godine. Nakon toga iz arhiva Varaždinske županije donosi zapis o borbi protiv duhana 1617. godine.
Slijede zapisi o učitelju u Koprivnici 1659. godine, nekadašnjim noćobdijama župnom dvoru, koprivničkim godišnjim sajmovima, borbi za župnu crkvu u Koprivnici 1660. godine, naisljima koprivničkog kapetana Menspergha godine 1643, imovini župne crkve godine 1661, zaštitnicima koprivničkih cehova i i prihodima koprivničkoh župnika u 18. stoljeću.
Zanimljiv je zapis o turskim prodorima oko Koprivnice 1586. godine napisan na osnovu zapisa iz arhiva u Grazu. Slijede zapisi o štolarini u Koprivnici 1659. godine i neslozi u Koprivnici 1728. godine napisan na osnovu zapisnika Hrvatskih sabora, a pridodan je popis koprivničkih kapelana od 1659. do 1810. godine rađen na temelju kanonskih vizitacija. Za povijest svakodnevnice osobito je zanimljiv prepričani dokument o uvredi poštenja jedne koprivničke građanke 1707. godine, a nakon toga na osnovu kanonskih vizitacija nabrojani su koprivnički učitelji i orguljaši u 18. stoljeću.
Iz franjevačke spomenice vadi zanimljiv podatak o potresu u Koprivnici 1778. godine, a za povijesnu demografiju osobito je zanimljiv tekst o koprivničkim kućevlasnicima godine 1659. po ulicama u kojima se spominju koprivničke ulice: Mala vulica pri pijacu, Duga vulica, Kljakova vulica, Krupčina vulica, Banovci vulica, Futakova vulica, Ribnjaka vulica, Miklinovečka vulica, Brežanci bližni, Brežanci bližni drugi, Brežanci veliki, Ciglenička vulica, Špoljarova vulica i Dubovec vulica. Prema zapisnicima Hrvatskih sabora i računskoj knjizi grada Koprivnice za godine od 1702. do 1718. obradio je zastupanje grada Koprivnice na saborima u Požunu (Bratislavi) od 1708. do 1714. godine. Nove podatke iz kanonskih vizitacija u 18. stoljeću crpio je za proučavanje i rekonstruiranje povijesti gradske ubožnice, a zapisnike Hrvatskih sabora iskoristio je Rudolf Horvat za pisanje dijela knjige o dugovima grada Koprivnice 1733. godine.
Za povijest Koprivničkih Bregi od osobitog je značenja poglavlje koje se bavi tim koprivničkim prigradskim naseljem od 1638. do 1810. godine, na osnovu kanonskih vizitacija. Zanimljivo je i poglavlje o tome kako je Koprivnica 1558. godine posuđivala pravnike od grada Zagreba, kao i koje je zemlje posjedovao koprivnički župnik 1680. godine. Za gospodarsku povijest Koprivnice, a posebice za detaljnije poznavanje cehovskih udruženja važan je dio knjige u kojem je obrađeno kako su nekada radili obrtnici u Koprivnici.