Ivan Krupec je spadao među one gradske suce koji su bili i na dužnosti krajiških vojvoda. Krupec je koprivnički sudac bio 1634. i 1640, a kao vojvoda haramija u Koprivnici zabilježen je 1630. i 1644. U gradskim zapisnicima se 1651. spominje «Miklouus Capronczay wnuk pokoinoga Iuana Crupcza voiuode», a 1654. i 1659. Ivanova kćerka Uršula ili Oršica koja je stanovala u Futakovoj ulici. Ivan Krupec je početkom 17. stoljeća stanovao u utvrdi, a kasnije je kuću sa zemljištem prodao župi za gradnju nove crkve Sv. Nikole.
Mihael Trombetašić se na dužnosti koprivničkog bilježnika spominje 1645. i 1647. godine. Mihael (Mihalj) je 1659. živio u Futakovoj ulici. Od 1648. do 1659. je bio zapovjednik utvrde odnosno vojvoda u Novigradu (Komarnici). Izgleda da se 1669. spominje njegova udovica, što znači da je umro prije te godine.
Juraj Trombetašić je 1643. i 1648. bio fiskus, a 1651. koprivnički gradski sudac. Zanimljivo je da se Jurica Trombetašić (Trumbetašić) 1651. spominje kao koprivnički husar, no mala je vjerojatnost da se radi o koprivničkom gradskom sucu. Trombetašići se spominju i pod prezimenom Horvat (npr. 1646. kada je zabilježen kao senator «Georgius Horuat aliter Trombetacshicsh»).
Kasnije se spominje još jedan Juraj Trombetašić ili Trumbetašić koji je 1681. istovremeno vršio službu provizora vlastelinstva u Rasinji i desetnika u Drnju. Isti je do 1700. uspio postati časnik pa se tada spominje kao vojvoda u Drnju. Bartol Trombetašić je 1644. zabilježen kao haramija u Koprivnici, a Jandrok Trombetašić kao husar 1661. godine.
Bartol Erbler je nekoliko godina istovremeno bio gradski sudac i vojvoda. Živio je u Cigleničkoj ulici. Na dužnosti suca zabilježen je 1654.-1656., 1660. i 1661., a vojvodsku dužnost obnašao je, prema trenutnim spoznajama, između 1651. i 1664. godine. Kao plaćeni vojnik u koprivničkoj utvrdi zabilježen je 1637., a 1641. i 1644. kao zamjenik tamničara («Prouosen Leütenandt»). Osim njega iz obitelji Erbler spominje se kao njemački vojnik Mihael 1651. i 1661. godine.
Nikola Natulia (oko 1640. – oko 1683.) bio je sin Tome. Oženio se s Doroteom (1644. – poslije 1686.) iz uglednog koprivničkog roda Karlovary. Spominje se kao koprivnički njemački vojnik 1661. te kao vojvoda u Koprivnici od 1672. do 1682. U gradskoj upravi je obnašao dužnost zamjenika suca i fiskusa 1661. i 1662. godine. Imao je kmetove na posjedu Sv. Petar Orehovec (sjeverno od Križevaca), koje je njegova udovica Doroteja 1683. prodala Jurju Budoru. Zanimljivo je spomenuti da se Nikolina kćer 1677. udala za Jurja Budora. Nikola je bio vrlo imućan jer je ostavio zakladu od 1000 rajnskih forinti za izdržavanje orguljaša te još 1000 rajnskih forinti kao zakladu za troškove stalnog kapelana u koprivničkoj župi.
Sačuvani su podaci o Nikolinoj braći. Među haramijama u Sigecu 1661. pod Tominim zapovjedništvom nalazimo Nikolinog brata Baltazara. Drugi brat Januš se 1644. spominje kao njemački vojnik u Koprivnici, a 1661. kao vojvoda u Ludbregu. Bio je oženjen Juditom rođenom Hudoden ili Čočak iz starog kalničkog plemićkog («šljivarskog») roda. Januš i Judita su posjedovali kuriju u Hrastovskom, a tamo je svoj plemićki dvor i 6 kmetova imao i Mihael Natulia. On se 1661. i 1672. spominje kao vojnik u Ludbregu, a 1678. bio je husar u Koprivnici. Mihael je najvjerojatnije bio Janušov sin.
Mihael Sumer (umro oko 1681.) je koprivnički gradski sudac spomenut 1669. i 1670. Godine 1659. živio je u Dugoj ulici. Bio je nećak koprivničkog župnika Matije Sumera, inače podrijetlom iz Ivanića. I u njegovom slučaju možemo jasno vidjeti ispreplitanje vojnih i civilnih dužnosti. Od svih časnika koji su vršili sudačku čast u Koprivnici, Mihael Sumer je imao najuspješniju vojnu karijeru. On je 1661. bio husarski zastavnik, a 1665. vojvoda haramija u Koprivnici. Kasnije je prešao u Đurđevac gdje se 1672. i 1675. spominje kao potkapetan odnosno zamjenik zapovjednika Đurđevačke kapetanije. U jednom sudskom sporu od 9. srpnja 1681. spominje se njegova udovica Doroteja, što znači da je Mihael Sumer preminuo te godine ili možda ranije. Nikola Sumer je najvjerojatnije bio brat Mihaela Sumera i nećak župnika Matije Sumera. Obnašao je dužnost bilježnika grada Koprivnice 1666., 1672., 1673., 1676., 1686. i 1687. godine. Također je vršio časničku vojnu službu kao zastavnik u Ludbregu između 1675. i 1680. godine, a 1681. i 1682. se spominje kao «vexillifero Praesidii Caproncensis», tj. kao koprivnički zastavnik.
Mihael (Mihalj) Grubačević (umro u Zagrebu 1696.) bio je koprivnički gradski sudac 1695. godine. Pripadao je plemićkom rodu i imao obiteljski grb. Obavljao je časničku službu u koprivničkoj utvrdi. Bio je zastavnik haramija između 1677. i 1682., a 1696. se spominje kao vojvoda. Oženio se Elizabetom, kćerkom Ivana Varaždinca ili Hrena (spominje se 1677.). Godine 1697. udovica Mihalja Grubačevića, Eva (nije sigurno radi li se o drugom imenu za Elizabetu ili mu je to bila druga supruga) se udala za Andriju Gregurkovića.
Ivan Damjanović, kojeg sam ranije spomenuo, u vojnom popisu iz 1678. zabilježen je kao husar (konjanik) u Koprivnici. Dužnost koprivničkog gradskog suca je obnašao 1687.-1694., 1699., 1702. i 1706. godine. Bio je plemić, a 1700. godine je živio u koprivničkoj utvrdi.