Koprivnica je imala jake konjaničke snage, a kao zapovjednici su služili mnogi pripadnic najuglednijih obitelji tadašnje Hrvatske. Husarski (konjički) kapetani i potkapetani u Koprivnici su bili neštajerskog podrijetla. Svi, za sada poznati, husarski kapetani pripadali su hrvatsko-slavonskom plemstvu.
To su bili Sigismund Keglević (1630.-1661.), Lovro Jagatić (1669.-1672.) i Gašpar Gotal (1678.-1682.). Slična je bila situacija i kod husarskih potkapetana: Ivan Torgošić ili Trgošić (1644.-1661.), Lovro Jagatić (1661.), Mihael Hajduk (1672.), te Franjo i Stjepan Gotal (1678.) bili su članovi hrvatsko-slavonskog plemstva, a od časnika neslavenskog podrijetla spominju se jedino husarski potkapetani Ladislav Pethő (Poete) 1630. godine te 1644. i 1651. godine Radeli. Pri tome upada u oči da su 1678. pripadnici obitelji Gotal držali sva najviša časnička mjesta među koprivničkim husarima. Gotali su bili obiteljski povezani s najuglednijim koprivničkim rodovima. Primjerice konjanički kapetan Gašpar Gotal je bio oženjen Katarinom Makar koja se kao udovica spominje 1686. godine.
Zanimljivo je pokušati pogledati u strukturu podrijetla koprivničkih vojvoda s napomenom da se podaci ne odnose na sva vojvodstva u Koprivničkoj natkapetaniji već samo na četiri vojvodstva smještena u koprivničkoj utvrdi, za koja sam tijekom 17. stoljeća uspio utvrditi postojanje ukupno 24 vojvode.
Vlaškog ili hrvatsko-slavonskog podrijetla su bili slijedeći vojvode: Dmitar iz Sirća (1606.), Živko Selenić (1606.), Marko Egidović (1606.), Mihael Goričić (1600., 1612.), Marko od Topolovca (1630.), Martin Turšak (1630.), Ivan Krupec (1630.,1639., 1644.), Marko Vodopija (1639., 1640.), Radman od Poganca ili «Radmano Vallacho» (1639., 1644., 1651., 1661.), Stojan Ošarac (1651.), Grgur Orlović (1665., 1672.), Milić Miačić (1672.), Matija Mateašić (1674.), Jurko Matota (1674.), Jurica Mustafić (1678., 1680., 1682.), Mladen Andrašević ili Jindra(šević) (1672., 1674., 1678., 1696.) i Jurica Benze (1696.), ukupno njih 17 ili 71 posto. Zabilježeno je i 7 vojvoda «stranoga» podrijetla što je predstavljalo 29 posto od ukupnog broja vojvoda. «Stranci» su bili: Andrija Mojzes (1630., 1644., 1651.), Andrija Mosburger (1644.), Bartol Erbler (1651., 1661.), Petar Sauilla (1661.), Mihael Mojzes (1661.), Mihael Sumer ili Zumer (1665.) i Nikola Natulia (1672.-1682.).