Kontinuitet naseljenosti prostora koprivničkog prigradskog naselja Draganovca može se pratiti još od pretpovijesnih vremena kada na lokalitetu Farkašić (uz Radničku cestu, sjeverno od šume i draganovečkog društvenog doma) postoji naselje iz starijeg željeznog doba (6-4. stoljeće prije Krista).
Područjem lokaliteta Farkašić prolazila je u rimsko doba vrlo važna cestovna prometnica koja je povezivala Petoviju (današnji Ptuj) s rimskom Murskom (današnjim Osijekom). Tragovi trase te ceste pronađeni su na prostoru Draganovca, a moguće je utvrditi kako se ona pružala u smjeru zapad-istok. Debljina joj je bila 10-100 cm, a nađena je na dubini 40-60 cm. Na Farkašiću su ponadeni razni rimski nalazi kao i ostaci arhitekture, te se može zaključiti da se ovdje nalazilo rimsko naselje i cestovna postaja za zamjenu konja, pod imenom Piretis (Peritur).
Draganovec se kao “Dragan welg” prvi put u povijesnim vrelima spominje 1351. godine. Ime je očito dobio po nekom Draganu koji je tamo imao posjed u srednjemu vijeku. Tom prilikom su utvrđivane mede posjeda bivšeg slavonskog bana Nikole. Kod omeđivanja se dva puta spominje cesta kralja Kolomana koja je išla između sela Jagnjedovec i Rovišće. Ta je cesta bila ondašnja najvažnija komunikacija između Mađarske i Jadrana, te Bosne i gorske Hrvatske. Dio Draganovca — Pribislavec ili Predislavec spominje se 1431. godine prigodom jedne kupoprodaje. Zanimljivo je da taj podatak dokazuje postojanje stalnog stanovništva na ovom području, dakle naselje.
Srednjovjekovno vinogradarstvo je bilo vrlo razvijeno po obroncima Bilogore Kao prilog tome govore mnogobrojni povijesni izvori u kojima se spominju vinogradi u okolici Kamengrada i Draganovca. Godine 1461. spominje se vinograd Draganovšćak u vlasništvu plemkinje Doroteje, kćeri koprivničkog građana Nikole. Naredne 1462. g. taj vinograd se naziva Draganovec, a nalazio se istočno od Pribislavca. Godine 1503. Stjepan iz Gorbonoka tužio se na Petra Fintića, kaštelana tvrđave Koprivnica (castellanum casteli Kaproncha), koji je sa svojim slugama oteo 60 zaklanih prasaca iz šume Dragovščine (vjerojatno se odnosni na Draganovec). Kako je kaštelan to negirao, herceg Ivaniš, pred kojega dolazi spor, presudio je da se Frntić mora sa dvanaestoricom plemića u križevačkoj župnoj crkvi zakleti da je nevin.
Draganovec se spominje i u rujnu 1622. g. kad su Osmanlije iz Virovitice provalili do Draganovca. Prilikom regulacije Vojne krajine oko g. 1745. dio Draganovca (Pribislavec) je pripao Vojnoj krajini, a dio građanskoj Hrvatskoj. Prvobitno je Draganovec spadao pod kapelu (od oko 1441. župu) Sv. Emerika pod Zakletim bregom ‘ (Kamengradom). Zalaganjem koprivničkih vinogradara, na brijegu Pribislavcu (vjerojatno ranijem Predislavcu), podignuta je oko 1671. godine kapela Sv. Vida, koja se tu nalazila sve do 1886. godine, kada je porušena.