U Koprivnici su s vremenom pojedine grupe interesno povezanih obitelji preuzele cjelokupnu vlast u gradu. Posljedica zadržavanja vlasti u rukama bogatijeg sloja stanovnika bila je stvaranje nasljedne vlasti, pri čemu su se funkcije sudaca, senatora i vijećnika zadržavale u samo nekoliko istaknutijih rodova.
U Koprivnici su pojedinci i neki rodovi uspjeli za sebe prigrabiti znatniji dio vlasti. Bečki je dvor poticao takav razvitak jer je u gradskim upravama želio imati obrazovane ili makar pismene ljude, na koje se suvremena administracija mogla oslanjati, a odgovaralo mu je i stvaranje oligarhijskog sustava u kojem se vlast ustaljivala i u kojemu nije dolazilo do potresa prilikom smjene njenih organa.
U razdoblju od 1659. do 1673. koprivnička «vladajuća grupa» se sastojala od svega osoba 10 (17,24%) koje su obnašale čak 85 dužnosti (45,2%). Prema tome, gotovo polovica vlasti bila je u rukama deset ljudi. Sudska se vlast u tom razdoblju nije ustaljivala dugo vremena u rukama pojedinaca. U 13 se godina na najvišoj funkciji u gradu izmijenilo 7 osoba. Međutim, čak petorica sudaca pripadala su najuglednijim rodovima, čiji se članovi i inače javljaju u upravi ne samo Koprivnice nego i drugih gradova. Među najistaknutijim koprivničkim građanima, nekoliko ih nosi prezimena što upućuju na veze s rodovima u drugim gradovima sjeverozapadne Hrvatske.
U Koprivnici je 1666. zabilježen slučaj da su senatora, zbog kriminalnog ponašanja, mogli zamijeniti sami građani. Izborom senatora u gradovima se stvarao viši sloj utjecajnih građana, koji su često naslijedili funkciju senatora od svoga oca, jer su poslije njegove smrti bili odmah izabrani za senatora, pa su tako izvjesne obitelji postale tako reći senatorske obitelji a senatorska funkcija ustvari nasljedna. U Koprivnici se to najbolje vidi kod obitelji Natulia. Braća Tomo i Bendikt su bili gradski suci i senatori, a Tomin sin Nikola je također zabilježen kao senator. Osim kod obitelji Natulia, zadržavanje vlasti bilo je vidljivo i u obiteljima Peči, Rukel, Sumer, Trombetašić, Vidanec itd.
Nekoliko najuglednijih koprivničkih građana je nosilo prezimena (Gonan, Rukel) koja ukazuju na veze s rodovima u susjednim pograničnim gradovima poput Križevaca i Varaždina. Njima valja pridodati obitelj Belovari, koja je tijekom druge polovice 17. stoljeća u Koprivnici promijenila prezime u Pavlović.
Gonani se spominju kao gradski suci u Koprivnici (1652.) i Križevcima (1617. i 1647.). Oni su očito bili talijanskog (furlanskog?) podrijetla, najvjerojatnije trgovci, koji su se u ove krajeve doselili u doba gospodarske obnove početkom 17. stoljeća, preuzimajući ubrzo vodeće uloge u dva pogranična grada. Rukeli (Rukelji) se spominju kao gradski suci u Koprivnici (1641.-1643.) i Varaždinu. Belovari (promijenivši kasnije prezime u Pavlović) su bili koprivnički (1657., 1658., 1661., 1662., 1663.) i varaždinski suci.
Na začetak stvaranja međusobno povezane vladajuće nas upozoravaju i ženidbene veze između pojedinih uglednih rodova koji su participirali u gradskoj vlasti. To dobro ilustrira ženidba Nikole Natulie sa Dorotejom Karlovary, ali i drugi primjeri ženidbenog povezivanja uglednih rodova poput Čmahora i Szonuille (Sancta Villa), Sumera i Gonana, Gonana i Rukela itd.