Koprivnica je kao srednjovjekovni grad imala vrlo razvijene veze sa brojnim gradovima i naseljima na srednjovjekovnom hrvatskom prostoru, ali i izvan prostora Hrvatskog kraljevstva. Jedna od najznačajnih veza je bila sa zagrebačkim prostorom – Gradecom i Kaptolom.
Zanimljiva veza Koprivničana sa Zagrebom je zabilježena 1344. godine. Tada je Nikola, ban čitave Slavonije, dao zagrebačku kovnicu novca u zakup na godinu dana za 300 maraka novih denara Jakobu, sinu Ulfarda, građaninu Gradeca, ali i Nikoli, sinu Pavla te Cvetku sinu Stavljena, građanima Koprivnice. Zakupnici su morali svaki mjesec platiti banu 25 maraka. Ako nisu na vrijeme uplatili dužan novčani iznos, bila je određena kazna od 10 maraka.
Benedikt iz Koprivnice se u Zagrebu spominije u knjizi sudbenih parnica i presuda 1359. godine. Na istom mjestu je 1362. godine zabilježen spor između Mikuša i Pavla iz Koprivnice. Da su veze između Koprivnice i Zagreba bile relativno stalne tijekom 14. stoljeća pokazuje spominjanje još nekih Koprivničana u zagrebačkim gradskim spisima, kao primjerice Matije 1375. i Antuna sina Renisa 1383. godine.
Veze između stanovnika ova dva grada nastavljene su i u 15. stoljeću. Znameniti Koprivničanin u Zagrebu je bio Ivan Špiter koji je u vrijeme zagrebačkog biskupa Ivana IV. Albena (1421-1433.) bio generalni vicar (biskupov zamjenik), a nakon biskupove smrti kapitularni vikar. On se od 1422. do 1439. godine spominje kao Ivan iz Koprivnice, a obnašao je razne dužnosti. Dana 8. siječnja 1443. godine spominje se da je u Zagrebu živio Klement sin Blaža Solarića iz Koprivnice, a 1451. godine tamo je boravio Grgur literat također iz Koprivnice. Uz njih je 1457. godine boravio Toma sin Benedikta zvanog Koprinščak (Koprivničanin).
Izgleda da su veze između Zagreba i Koprivnice oslabile u drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. stoljeća. Godine 1493. se spominje zagrebački prebendar Antun “de Kaproncha”. U Samoboru je 1564. godine boravio Juraj Prevorić, građanin Koprivnice. Ivan Martinković iz Koprivnice se 1591. godine spominje kao “magistro schole”. Njegov prezimenjak literat Martin Martinković iz Koprivnice se u drugoj polovici 16. stoljeća doselio u Zagreb. Stupio je u službu slobodnog i kraljevskog grada Gradeca kao činovnik. Od 1588. do 1596. godine spominje se kao notar odnosno bilježnik (iuratus notarius). Nakon toga vrlo brzo dolazi na čelo grada te je 1599. i 1600. godine bio biran za gradskog suca (dužnosti koja bi ugrubo rečeno odgovarala današnjem zagrebačkom gradonačelniku).