Najznačajnija prometnica koja je u doba Rimljana prolazila Podravinom bila je magistralna cesta Ptuj (Poetovio) – Osijek (Mursa). Ova cesta je od Ptuja vodila do Ludbrega (civitas Iovia Botivo), najvažnijeg antičkog naselja u Podravini. Ludbreg leži na sjecištu rimskih putova Jedan je put vodio prema Varaždinskim Toplicama (Aquae Iasae) a drugi prema Ferenčici kod Preloga u Međimurju, gdje leži veliki kompleks antičkih ladanjskih vila.
Magistralna je cesta od Ludbrega tekla preko Kunovec Brega (mutatio Sunista). Tamo je dijelom istražena ranocarska paljevinska nekropola u upotrebi od kraja I. do sredine II. stoljeća Sjeverno od naselja pronađen je trag antičke ceste. Cesta zatim dolazi do koprivničkog predgrađa Draganovca, gdje je vjerojatno bila rimska postaja Piretis. Tu su utvrđeni ostaci antičke arhitekture. Iz koprivničkog područja ceste su vodile u okolicu Bjelovara i dolinom Drave. Vicinalna cesta je prolazila dolinom potoka Komarnice, kod Novigrada je sjekla magistralu I nastavljala dalje preko Delova do Gole u Prekodravlju, gdje se nalazi skupina antičkih tumula. Na podravskoj magistrali se nalazi još nekoliko rimskih naselja Mansio Lentolis se pokušava staviti u Virje, a Carodunum u okolicu Pitomače.
U rimsko doba na današnjem području grada Koprivnice postojala su dva rimska naselja: na području Kunovec Brega (Sunista) i u Draganovcu (Piretis). Za njih saznajemo iz dokumenata o rimskim odnosmo antičkim cestama (Antoninijev itinerar, Jeruzalemski itinerar i Tabula Peutingeriana). Prema arheološkim nalazima i istraživanjima utvrđeno je da su oba naselja bila na cesti koja je spajala Ptuj (Petovio) s Osijekom (Mursa) i bila je najvažnija antička prometnica na ovom prostoru. Uz nju područjem Koprivnice prolazilo je i nekoliko lokalnih komunikacija (prema Dravi, Bologori…) koje su se križale s ondašnjom podravskom magistralom.
Srednjovjekovno doba i izvori iz tog vremena više prometnica, od kojih je bila najvažnija ona koja je spajala ugarske prijestolnice s Jadranskim morem. Prolazila je kroz Koprivnicu. Ta cesta se primjerice spominje u jednoj ispravi iz 1376. godine i u još nekoliko dokumenata iz tog razdoblja. Prema nekim istraživačima važnost prometnog pravca Koprivnica-Križevci bila je od manjeg značaja. Po njima, tek u 14. stoljeću, u vrijeme banovanja Mikca Mihaljevića došlo je vjerojatno do učvršćenja veza između Križevaca i Koprivnice. Dakle Koprivnica je u srednjem vijeku prometno bila dobro povezana s Varaždinom, Viroviticom, Zagrebom, Mađarskom, Međimurjem, Moslavinom i nizom lokalnih putova s okolnim naseljima. Taj izuzetno povoljan geografski položaj pogodovao je gospodarskom razvitku Koprivnice kao jednog od najvažnijih gospodarskih srednjovjekovnih središta u ovom dijelu Hrvatske.