U Esterovoj ulici se preko puta crkve Sv. Nikole nalazi GRADSKA PALAČA koja predstavlja jedno od najreprezentativnijih kasnobaroknih zdanja u staroj koprivničkoj gradskoj jezgri. Ona je uglavnom u izvornom obliku ostala sačuvana do danas. Izgrađena je vjerojatno nakon 1765. godine. U njoj je u prizemlju jedno vrijeme bio smješten porezni ured. Palača je bila vlasništvo ugledne koprivničke licitarske obitelji Ujlaki-Sulimanović, a tu su bile prve prostorije Muzeja grada Koprivnice.
Na renesansnom Trgu dr. Leandera Brozovića nalazi se STARA GRADSKA VIJEĆNICA (danas MUZEJ GRADA KOPRIVNICE). Na njenom se mjestu još 1630. godine spominje stara gradska vijećnica, a ispred nje je kasnije uređen tadašnji središnji gradski trg. Nakon velikog požara 1736. godine dolazi do velikih gradnji na središnjem gradskom trgu. Tada se uz uz trg gradi sjeverno krilo koje se povezuje s preostalim dijelovima starijeg zapadnog krila vijećnice. Na trgu su u ranome novom vijeku postavljene SKULPTURE NA PILOVIMA ispred ulaza u vijećnicu. Ovdje je bila gradska vijećnica do 1892. godine kada se preseljava na današnju lokaciju. Poslije toga su u ovoj zgradi bili podžupanija, kotarski sud i gruntovnica te zatvor na što podsjeća ruka sa uzdignutim mačem na zgradi. Danas se ovdje nalazi Muzej grada Koprivnice.
Uputite li se Esterovom ulicom od središnje zgrade današnjeg muzeja i prijeđete cestu doći ćete do KUĆE MALANČEC. Ova kuća spada među najljepše ambijentalne objekte historicističko-secesijskog stilau Koprivnici. Izgrađena je početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Đure Carneluttija kao stambena kuća obitelji Malančec. Danas se u njoj nalazi dio postava Muzeja grada Koprivnice, koji radi trošnog stanja kuće trenutno nije dostupan javnosti.
U nastavku je FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA SV. ANTUNA PADOVANSKOG. Franjevci su u Koprivnicu došli prije 1290. godine, a grad su napustili zbog opasnosti od Osmanlija prije 1548. godine. U Koprivnicu su se kratko vratili početkom 17. stoljeća. Nakon trećeg dolaska u Koprivnicu, Franjevci su 1675. godine počeli graditi barokni zidani samostan i crkvu Sv. Antuna Padovanskog. Samostan i crkva su uglavnom dovršeni 1685. godine. Prvo je izgrađeno istočno krilo samostana koje i danas postoji dok je kasnije nadograđeno južno krilo koje je bilo srušeno 1923. godine. Tada je podignuta nova zgrada na kat uz crkvu. Na prostoru između crkve i samostana je od 1692. do oko 1816. godine postojala kapela B. D. Marije Lauretanske. Jedan od najvrednijih dijelova crkve je zavjetna kapela Sv. Spasitelja izgrađena 1747. godine. Ova crkva je postala župnom 1983. godine.