Još od srednjovjekovlja Koprivnica je imala relativno razvijeno mlinarstvo. Ono je bilo najrazvijenije na Koprivničkoj rijeci odnosno potoku Koprivnica. Koprivnički mlinovi se spominju na više mjesta u koprivničkim gradskim zapisnicima kao primjerice 1678. godine i kasnije.
Mlinarstvo je svoj puni razvoj ostvarilo tek od 18. stoljeća te je u drugoj polovici 19. stoljeća dobilo manufakturne oblike. Iz 1766. godine imamo spis u kojem se spominje mlinarstvo u gradu, a 1775. godine Varaždinsko vojno zapovjedništvo iz Bjelovara opomenulo je Gradski magistrat da se pridržava u vezi Stojanova mlina odredbi Hrvatskog kraljevskog vijeća. Također se spominje kao vlasnik jednog koprivničkog mlina Ivan Simanović 1790. godine, a 1805. godine spominje se navala vode na mlin nasljednika Komisaja, koji je tom prigodom bio oštećen, a zbog navale vode bile su ugrožene livade građana i stanovnika okolice. Gradski magistrat je posjedovao posebni gradski mlin na potoku Koprivnici, kojeg je davao u zakup. U popisu poreznih obveznika spominje se 1846. godine pet mlinara u gradu: Aleksije Ivčić iz Ulice Ciglenice te Juraj Cmrk, Ludovik Šiketanec, Leopold Moellinger i Pavao Dobrović iz Špoljarske ulice, a u dokumentima ih se spominje još dvadesetak.U razvoju koprivničkog mlinarstva značajne promjene zbile su se polovicom 19. stoljeća, kada 1847. godine jedan od mlinova na potoku Koprivnici kupuju Ivan Đurkan i žena mu Rozalija Sinjerec iz Legrada, te Mihael Lesjak i žena mu Ana Kanoti iz Koprivnice. Oni su za mlin i “zemlju pri mlinu i na Cinderijanskom” platili 1100 forinti.
Poduzetnik Ivan Đurkan odmah je započeo sa značajnom nadogradnjom postojećih mlinskih zgrada, a uskoro se odlučuje vodeni pogon nadopuniti parnim. To je bilo 1858. godine. Taj je mlin svakako jedan od najstarijih parnih mlinova na području sjeverne Hrvatske, jer je varaždinski osnovan tek dvije godine kasnije. Važnost otvaranja koprivničkog paromlina zabilježile su i zagrebačke “Narodne novine”, a novi paromlin je bio rezultat unapređenja ratarske proizvodnje u Podravini u to doba, a njegovo osnivanje imalo je značajan utjecaj na jačanje gradskih centralnih funkcija Koprivnice. Uz to valja spomenuti i činjenicu da je ovo najstarija primjena parnog stroja na širem prostoru sjeverozapadne Hrvatske. Time je prva industrijska revolucija na velika vrata ušla preko Koprivnice na širi prostor.