24.1 C
Koprivnica
Subota, 15. lipnja 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Koprivnički rukomet rođen je na prašini gimnazijskog igrališta
K

Ne propustite

Tekst je iz nedavno izašle knjige Maturanti staroga kova. Izvor podataka bila mi je digitalirzirana građa Glasa Podravine koprivničke Knjižnice Frana Galovića. Fotografije su iz pripreme knjige o muškom rukometu, koja bi trebala izaći iduće godine u povodu 60 godina koprivničkog muškog rukometa.

Vladimir Ščrbek (u bijelom dresu) bio je igrač i trener rukometaša te trener rukometašica // Iz arhive Vladimira Ščrbeka”Koprivnički rukomet počeo je ”hodati” na gimnazijskom igralištu, na istočnoj strani zgrade, gdje je dugi niz godina bilo smješteno prašnjavo i blatno igralište, a svlačionice su bile u podrumu, pokraj dvorane s pozornicom, koja se koristila za sastanke i kulturne svrhe. Prvi ženski i muški rukometni klub u Koprivnici vuče tragove iz 1953. godine, a oni su djelovali najprije kao Rukometna sekcija Školskog sportskog društva Ivo Marinković. Prva utakmica odigrana je 4. prosinca 1955. godine: Grafičar Bjelovar – Ivo Marinković Koprivnica 4:8.

Temelje rukometa u Koprivnici sagradili su mladi ambiciozni nastavnici tjelesnog odgoja na koprivničkoj gimnaziji Ivan Kušek i Vinko Zember. Od 4. prosinca 1956. godine RK Ivo Marinković dobiva naziva RK Partizan, budući da je klub prešao u nadležnost i na brigu tadašnjeg masovnog Društva za tjelesni odgoj pod istim nazivom. Dolaskom mladog profesora sa DIF-a Josipa Samaržije 1960. godine, nastao je procvat ženskog rukometa poniklog na prašini gimnazijskog dvorišta.

Za knjigu muškog rukometa, koji će iduće godine obilježiti 60 godina igranja, Vinko Zember je napisao neka svoja sjećanja o počecima rukometa na gimnaziji. Prenosimo dijelove:

 

”Godine 1954/55. počeo je na gimnaziji raditi Ivica Kušek i on je postavio temelje muškog rukometa u Koprivnici. Nakon godinu dana vođenja muške rukometne momčadi otišao je u vojsku, a ja sam došao na njegovo radno mjesto. Preuzeo sam od njega mušku momčad i trenirao samo je dvije godine u sezonama 1955/56. i 1956/57.

U istom razdoblju formirao sam žensku ekipu. Trenirao sam oba sastava do 30. lipnja 1957. godine, do odlaska u vojsku.

Nakon godinu dana Kušek se vratio iz vojske i uključio u momčad kao igrač. S obzirom na to da je istodobno igrao nogomet u Nogometnom klubu Slaven, dogovorio sam se s njima da mu se dozvoli povremeno igranje jednog poluvremena rukometne utakmice, kako bi bio sposoban odigrati utakmicu i za Slaven.

Moram reći da je Ivica bio divan kolega, drug, prijatelj bogatog sportskog i kulturnog znanja. Bio je svestran u sportskim disciplinama, košarci s kojom je i počeo u gimnaziji, rukometu i bio je jedan od najboljih nogometaša u Koprivnici i šire.

Svojim dolaskom za nastavnika u školskoj godini 1956/57. Vlado Ščrbek se aktivno uključio u mušku rukometnu ekipu.

Imena igrača kojih se sjećam: Ivan Kušek, Vladimir Kuzel, V. Pavša, Branko Ljubić, N. Jankulovski, Zvonko Mikulek, Zlatko Špoljar, Vojin Karlović, Pavao Kanižaj, Branko Gabaj, Belec, Križan, Usorac, B. Milivojević, M. Kostić…

Prestao sam trenirati, voditi ekipu, 30. lipnja 1957. godine odlaskom u vojsku, a vratio se u Koprivnicu 1961. godine.”

 

Evo i nekoliko imena i podataka o ženskom gimnazijskom rukometu. Prva neslužbena utakmica: Ivo Marinković (Koprivnica) – Grafičar (Bjelovar) 7:4.

Sastav: Barica Tkalčić, Ana Čižmešija 2, Ljiljana Mišić  3, Anka Kotarac, Anđelka Belec 2, Barica Erdec, Radmila Marković, Višnja Tot, Ruža Lukša, Dušanka Radmilović, Višnja Špoljar. Trener: Vinko Zember.

Prva službena utakmica u Koprivnici 1. travnja 1956. godine: Ivo Marinković (Koprivnica) – Slavija (Čakovec) 2:3.

Sastav: Radmila Marković, Barica Erdec, Ana Čižmešija, Kosa Karanović, Barica Tkalčić, Anđelka Belec, Marija Čorak, Ljiljana Mišić 2, Anka Kotarac, Marija Kučić, Biserka Glazer. Trener: Vinko Zember.

Od proljeća 1956. godine  ekipa Ivo Marinković natjecala se u ligi Varaždinskog podsaveza. Od rujna klub je preimenovan u RK Partizan, a trener je bio Vladimir Ščrbek.

 

Rukometaši koji su potekli iz gimnazije bili su konstanta koprivničkih klubova (svojedobno ih je bilo više i u Koprivnici i u selima), a posebna je bila inicijativa da se od gimnazijskih razreda stvore klubovi koji su igrali službenu Gradsku ligu. Glas Podravine je krajem pedesetih pisao: ”Da se rukometni sport što više popularizira među omladinom, oformljena je Gradska liga za muške. U Gradskoj ligi se natječu ekipe sastavljene isključivo od učenika Gimnazije. Sudjeluju šest ekipa: Maturant, Srednjoškolac, Šampion, Mladost, Vihor i Polet. U pet dana odigrana su dva kola. Neke utakmice nisu bile ništa manje uzbudljive i zanimljive od pravih prvenstvenih. Razlog: i aktivni rukometaši imaju pravo nastupanja pod uvjetom da su učenici gimnazije. Zbog toga je kvalitet igara bolji. Suci su također sami učenici.”

Iste ekipe igrale su na inicijativu Ivana Kušek i nogometno prvenstvo. Rukometna Gradska liga je nastavljena i 1960. godine, a u nju su se uključivale i druge momčadi, kao Osnovna, Jedinstvo, Garnizon, Biser.

Ovo, dakako, nije pisana povijest rukometa, već su to samo natuknice iz prošlosti.”

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Podravino moja mila

FOTO/VIDEO Predivne podravske tradicijske pjesme začarale su centar

Predivne podravske tradicijske pjesme odzvanjaju danas centrom Pitomače. "Podravino moja mila" večer je posvećena upravo tim pjesmama, a brojni su...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×