Nešto više od tri tjedna dijeli nas od Popisa stanovništva, kućanstava i stanova nakon kojeg ćemo doznati ima li Hrvatska manje od četiri milijuna stanovnika, kakav je sastav stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku, koji su glavni izvori prihoda građana, u kakvim stanovima i kućama žive…
Na teren izlazi gotovo 8000 popisivača.
Inače, prema posljednjoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je lani imala 4,047 milijuna stanovnika, a među njima gotovo 863 tisuće njih u dobi od 65 i više godina, te 775 tisuća djece i mladih do 19 godina, piše vecernji.hr
Popisivači na teren 27. rujna
Prva faza popisa trajat će od 13. do 26. rujna, kada će se građani moći sami popisivati preko sustava e-Građani. U drugoj fazi od 27. rujna do 17. listopada popisivači izlaze na teren kako bi popisali one koji se nisu sami popisali online, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana.
Popis će se moći provoditi najdulje do 29. listopada ako do 17. listopada ne budu popisane sve popisne jedinice. Kontrolori (1100) nadziru rad popisivača, kontroliraju točnost i obuhvat prikupljenih podataka…
Za davanje netočnih i nepotpunih podataka propisane su novčane kazne, no tko može iskontrolirati je li točno kad jedan član kućanstva izjavi da mu je netko od ukućana živio u Hrvatskoj uoči referentnog trenutka popisa ili da je došao živjeti u Hrvatsku s namjerom da u njoj živi najmanje godinu dana?
Potrebno je ispuniti 16 stranica podataka
Potrebno je ispuniti čak 16 stranica podataka. Najprije uz podatke o vašoj adresi stanovanja treba dodati ime, prezime, spol, datum rođenja, ime oca, majke i bračnog druga, imate li djece i koliko, piše dnevnik.hr
Potom vas se pita je li stan u kojem živite vaše vlasništvo ili ste u najmu. Koliko kvadrata i soba ima vaš stan. Državi je važno i živite li u suterenu, prizemlju, na katu i imali li zgrada jedan, dva ili više stanova.
Ima li kuhinju manju ili veću od četiri kvadrata? Ako nemate kuhinju imate li uopće dio prostora odvojen za kuhanje?
I higijena je važna. Pitat će vas imate li kupaonicu s kadom ili tušem, imate li zahod, s vodokotlićem ili bez.
Ako se grijete: centralno, na peć, kamin, struju, te koje gorivo za to koristite. Naposljetku imate li i klima uređaj.
Pitat će vas i imate li poljoprivredno zemljište, vinograde, voćnjake, maslinike. Imate li stoke. Obavljate li kod kuće i poslovnu djelatnost.
Tu su i pitanja o obrazovanju, potrebno je navesti najviši stupanj školovanja, vaš radni status te ukoliko ste zaposleni, u kojem sektoru radite. Pitat će vas i jeste li ikad pokušali sami otvoriti posao.
Popisivači vas ne smiju tražiti osobnu iskaznicu
Statističare zanima i kako putujete na posao, automobilom kao vozač, suvozač, autobusom, tramvajem, vlakom, biciklom ili pješice.
Jednom kad se samopopišete, a to možete od 13. do 26. rujna dobit ćete poseban kod, a potom kreće terenska provjera. Kad vam popisivač pozvone na vrata, niste ih dužni pustiti u stan, možete popis obaviti i na hodniku.
Popisivači vas ne smiju tražiti osobnu iskaznicu, no zašto uopće dolaze ako ste se samopotpisali? Kako biste im predali kod i to je to. Ako vas nema kod kuće, možete ga i zalijepiti na vrata ili dati susjedu.
Ako vas nema kod kuće, dobiti ćete obavijest kada će doći ponovno, a ukoliko se niste samopopisali sva ova pitanja čekaju vas od ispitivača koji će za to dobiti i do šest tisuća kuna naknade.
Prvi rezultati trebali bi biti gotovi 60 dana nakon završetka popisa. Očekivanja zavoda su da nas ima oko sto tisuća manje nego prije deset godina, a demografi pak ističu kako će biti sretni ima li nas četiri milijuna.
