Tema ublažavanja klimatskih promjena u Hrvatskoj obuhvaćena je istraživanjem izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama. Istraživanje je proveo sam autor na definiranom uzorku od ukupno 68 velikih poduzeća (dioničkih društava) u Hrvatskoj koja su:
– subjekti od javnog interesa i
– imala više od 500 zaposlenih na datum bilance 31.12.2019.
Razlozi za odabir ovakvog istraživačkog uzorka na temu izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama su dvojaki:
1. Direktiva o nefinancijskom izvještavanju koja se od 01.01. 2017. primjenjuje na sva velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika
2. Smjernice za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom u kojima Europska komisija jasno ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije.
Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o ublažavanju klimatskih promjena
Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o ublažavanju klimatskih promjena odnosi se na objavljivanje informacija o aktivnostima koje se provode u svrhu smanjenja ili sprječavanja emisija stakleničkih plinova.
Prema rezultatima istraživanja, na prvu se može zaključiti da 26 od 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj (38 % poduzeća u uzorku istraživanja) izvještava o nekom obliku ublažavanja klimatskih promjena putem svojih poslovnih aktivnosti.
Temeljem takvih rezultata istraživanja moglo bi se smatrati da u velikim poduzećima u Hrvatskoj postoji određena razina svijesti na području ublažavanja klimatskih promjena kao i sustavno razmatranje ublažavanja klimatskih promjena kroz poslovanje.
Izvještavanje i promišljeni rad velikih poduzeća u Hrvatskoj za ublažavanje klimatskih promjena
Daljnjom analizom izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o ublažavanju klimatskih promjena dolazi se do spoznaje da tek u 15 od 26 velikih poduzeća koja izvještavaju o ublažavanju klimatskih promjena postoji jasna poveznica između izvještavanja i promišljenog rada za ublažavanje klimatskih promjena.
Tako postaje jasno da od 26 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o ublažavanju klimatskih promjena, zapravo u njih 11 ne postoji poveznica između izvještavanja i promišljenog rada za ublažavanje klimatskih promjena.
Naposljetku se dolazi do spoznaje da velika poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o ublažavanju klimatskih promjena najviše objavljuju informacije o aktivnostima za smanjenje i sprječavanje emisija stakleničkih plinova kao što su:
– ušteda energije
– energetska učinkovitost i
– korištenje obnovljivih izvora energije.
Zaključno
Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da samo 15 od ukupno 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj promišljeno radi na ublažavanju klimatskih promjena i izvještava o tome. Riječ je o svega 22 % velikih poduzeća u Hrvatskoj.
Još 11 velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o provođenju određenih aktivnosti za smanjenje ili sprječavanje emisija stakleničkih plinova odnosno za ublažavanje klimatskih promjena. Ta velika poduzeća, njih 16 % u uzorku istraživanja, svoje aktivnosti uopće ne povezuju s ublažavanjem klimatskih promjena.
Preostala 42 velika poduzeća u Hrvatskoj (62 % poduzeća u uzorku istraživanja) kroz svoje poslovanje uopće ne vode brigu niti ne izvještavaju o ublažavanju klimatskih promjena.
Sveukupno gledajući, stanje u velikim poduzećima u Hrvatskoj glede ublažavanja klimatskih promjena je alarmantno. A još je alarmantnije kad se sagleda u kontekstu novih klimatskih ciljeva koje je Europska unija usvojila u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Neophodno je čim prije osvijestiti o važnosti izvještavanja i promišljenog rada za ublažavanje klimatskih promjena vodeće ljude u čak 78% velikih poduzeća u Hrvatskoj!
Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)
