U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u sklopu Festivala povijesti Kliofest 2017, ovaj mjesec dodijeljene su nagrade za doprinos historiografiji.
Najvišu povjesničarsku nagradu Ivan Lučić, koja se dodjeljuje za životno djelo, dobila je prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević, rođena u Koprivnici 9. srpnja 1933., autorica stotinjak znanstvenih radova i više knjiga iz povijesti Podravine.
Pokrenula je znanstveni časopis Povijesni prilozi i bila prva njegova urednica (1982-1988) te direktorica znanstvenog odjela Instituta sve do 1988. kada je izabrana za redovitu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Utemeljila je Sekciju za gospodarsku i socijalnu povijest Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti te je od 2002. do 2004. bila voditeljica odnosno predsjednica.
Osnovala je i Centar za ekonomsku povijest Filozofskog fakulteta.
Radovi Mire Kolar-Dimitrijević pravi su rudnik informacija o društveno-gospodarsko-upravnim kretanjima u određenom vremenu pri čemu se zapaža da je najviše istraživala šire zagrebačko područje i Podravinu.
Bavila se prije svega gospodarskom poviješću te nikada nije propuštala istraživati probleme hrvatske industrije, banaka, mnogostrukog djelovanja privrednika ili različitih osoba iz političkog života Hrvatske u širem vremenskom i prostornom okviru.
No, ono što će, uz ostalo, trajno obilježiti angažman Mire Kolar-Dimitrijević po pitanju šireg konteksta njenog rada jest pitanje veza naših prostora s tradicionalnim i bliskim panonskim prostorom nakon sloma zajedničke Austro-Ugarske Monarhije, u turbulentnim i ideologiziranim vremenima ‘kratkog’ 20. stoljeća.
Osim brojnih znanstvenih radova utemeljenih na arhivskim izvorima, pisala je i stručne radove, preglede i prikaze, što pokazuje njezina bogata bibliografija.
Mira Kolar-Dimitrijević danas slovi za uvaženu stručnjakinju za hrvatsku međuratnu povijest i najutjecajniju gospodarsku povjesničarku u Republici Hrvatskoj.
Osim znanstvenog, treba istaknuti i njezin plodan nastavnički rad. Odgojila je niz sveučilišnih nastavnika, istraživača u institutima, arhivista, muzealaca i nastavnika u školama.
Na istraživačkom je polju i danas aktivna te redovito surađuje u različitim stručnim i znanstvenim publikacijama, a ujedno sustavno radi na popularizaciji rezultata istraživanja.
Uz to još uvijek povremeno sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima, odnosno promocijama knjiga te u recenziranju knjiga i članaka.
