Muzej grada Koprivnica vrši iskapanja u svojem dvorištu, što je dovelo do zanimljivih otkrića. Ravnatelj Muzeja Robert Čimin predstavio nam je dosadašnja saznanja.
– Pronađena su dva pečata, voštana otiska s različitim prikazima – potvrdio je Čimin.
Prvi na sebi ima godinu 1505., odnosno rimski MDV. Ispod njega nalazi se obiteljski grb s monogramom s prvim slovom osobnog imena M. Bočno, s jedne i druge strane, smješteni su zvjezdica i polumjesec.
– Sve navedeno daje nam do znanja da to je vrijeme početka 16. stoljeća. Po čemu je i kome 1505. godina bila važna, to još uvijek ne znamo. Pretpostavka jest da je riječ o ostavštini Žigmunda Ernušta, pečuhskog biskupa koji je umro 1505. godine. Bio je i blisku suradnik kralja Matije Korvina na budimskom dvoru. No, to ne znači da je on poslao pismo s tim pečatom. Moguće je da je netko od njegovih nasljednika ovu godinu koristio kao svoj potpis. Potrebno nam je izvjesno vrijeme kako bi pečat prošao konzervatorske radove, kako bi se potpuno očistio kako bismo usporedili poznate grbove i monograme s onim što je prikazano na pečatu. Ovo je, dakle, jedno od mogućih rješenja – objasnio nam je Čimin.
Drugi je razvedeniji, odnosno pečat je kvalitetniji, s više detalja i teksta koji teče kružno, uz sami rub. U sredini je šaroliko izveden grb – vegetabilni motivi, kula i drugi elementi.
– Tek ćemo po čišćenju moći reći kojoj obitelji grb pripada. Možda pripada Ernuštima, možda Zrinskima. Nešto se događalo na relaciji Koprivnice i ostalih važnih gradova u kojima je stolovao biskup ili neka plemićka obitelj. Oni su korespondencijama između sebe, putem pisama zatvaranih ovakvim pečatima, razmjenjivali informacije i slali određene zahtjeve ili potvrđivali dobivena prava – rekao nam je Čimin.
Čimin: Povijest grada pomaknuli smo barem stotinjak godina
Kazao nam je kako su iskapanja usko vezana uz projekt reVITAlize, o kojemu smo pisali ovdje.
– Samim iskopom za drenažu oko zgrade Muzeja, što je dio EU projekta, oštetili bi se slojevi koje sada istražujemo. Neposredno prije toga, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, moramo istražiti što se tu događalo. To je zaštitna arheologija koja prethodi zemljanim radovima na objektu – kaže Čimin.
Dosad nisu imali pronalaske, poput pečata, koje bi mogli usko definirati uz određenu osobu ili obitelj.
– Istražujući drugi dio dvorišta, 2009. godine prepoznali smo tragove naseljavanja već od kraja 12. stoljeća pa naovamo. Prvi pisani izvori o Koprivnici potječu iz 1207. godine. Tada se ne spominju grad ili naselje, već potok Koprivnica. Tek 1270-ih imamo prvi spomen naselja, što znači da smo našim istraživanjem povijest grada pomaknuli barem stotinjak godina prije nego li se dotad znalo. Riječ je o vrijednim pokazateljima, jedino arheologija može odgovoriti na pitanje kada je počelo naseljavanje grada Koprivnice – prepričao je ravnatelj.
