IZ DNEVNIKA ISTRAŽIVAČA

Na trećini otoka Nacionalni park Mljet krije divne lokacije, od Odisejeve špilje preko Malog i Velikog jezera do kamenog samostana

Na dnu jezera obilje je Jakobove kapice, periski i prstaca te ostalih školjkaša. Još je važnija zajednica busenastog koralja, površine 650 kvadratnih metara; najveća na Sredozemlju.

18:00h
0

Pogled iz zraka najbolje pokazuje svu ljepotu Mljeta – zeleni otok usred modrine Jadranskoga mora. Najviše su pošumljene strme padine brežuljaka. Šume su i razlog da je to područje proglašeno nacionalnim parkom još 1960. godine. Cvrčci, miris smole i soli nezaboravan su doživljaj Sredozemlja, a Mljet je po tome na istaknutome mjestu.

Nacionalni park s 5375 hektara zauzima trećinu otoka, no i ostatak nudi mnoge vrijednosti. Tu je Odisejeva špilja, pješčana plaža Saplunara, mljetska blata (močvare)… Mnogima je najljepši dio otoka onaj na sjeverozapadnoj strani − Malo i Veliko jezero. Iako se nazivaju jezera, spojena su uskim prolazom s morem te su slana. Potrebno je mnogo vremena da bi se jezera obišlo pješice, u sjeni borova, cvrkutu ptica i opojnom mirisu borovine.

Zaštićena od kopna, voda u njima je mirna, jer nema velikih valova što zapljuskuju vanjsku stranu otoka. Malo jezero duboko je 29, a Veliko 47 metara. Njihove su obale razvedene i obrasle gustim krošnjama borova koje se spuštaju do samoga mora, a na nekima od uronjenih grana rastu i dagnje. Dva su jezera povezana uskim kanalom, kroz koji se izmjenjuje morska voda pod utjecajem plime i oseke.

Iznad kanala izgrađen je kameni most, tzv. Mali most. Na otočiću Svetoj Mariji na Velikom jezeru nalazi se divan kameni samostan koji se može obići. Na dnu jezera obilje je Jakobove kapice, periski i prstaca te ostalih školjkaša. Još je važnija zajednica busenastog koralja, površine 650 kvadratnih metara; najveća na Sredozemlju. Koristi se blagodatima morskih struja koje oplakuju lokaciju kod Velikog mosta na ulazu u Veliko jezero. Ti su koralji stanište i mnogim drugim organizmima, a posebice je bogata ribom.