Danas se obilježava svjetski Dan bubrega. Riječ je o globalnoj kampanji osmišljenoj od Međunarodnog nefrološkog društva (ISN) i Međunarodne federacije zaklada za bubrege (IFKF), a obilježava se drugog četvrtka u ožujku svake godine.
Kronična bolest bubrega (KBB) važan je javno-zdravstveni problem. Definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca s posljedicama na zdravlje.
Kakvo je stanje po tom pitanju među populacijom Koprivničko-križevačke županije provjerili smo s Igorom Žabićem, specijalistom interne medicine – nefrologom, ujedno i voditeljem službe za internističke djelatnosti pri Općoj bolnici Dr. Tomislav Bardek Koprivnica.
Posebno su rizični pacijenti sa šećernom bolešću i visokim krvnim tlakom
Uvodno nam napominje kako je dosta pacijenata koji imaju kroničnu bubrežnu bolest neprepoznato i neotkriveno.
– U prosjeku 10 do 15 posto ljudi ima neku od stadija kronične bubrežne bolesti, ali, nažalost, neotkriveni su. Posebno su rizični pacijenti sa šećernom bolešću i visokim krvnim tlakom. Ljudi koji imaju te bolesti trebali bi se nešto češće kontrolirati u ambulanti obiteljskog liječnika, znači pregledati krv i mokraću. Ako je bolest neliječena i neprepoznata, ljudi znaju doći do stadija kada bubrezi skroz ne rade i završe na dijalizi. U našoj županiji trenutno je 70 osoba na hemodijalizi, a osam ih je na peritonijskoj dijalizi – kaže doktor Žabić.
Kad je u pitanju transplantacija bubrega u Hrvatskoj je stanje dosta dobro. U našoj županiji bubreg čeka sedmero pacijenata. Tko su kandidati za transplantaciju, pitamo.
U prosjeku se na bubreg čeka tri godine
– Starosna dob nije ograničenje već je važno da je čovjek relativno dobrog zdravstvenog stanja, da mu nisu oštećeni neki drugi organi. Mi im napravimo sve preglede, a onda idu na listu čekanja koja je zajednička za cijelu Europsku uniju. Gleda se koji je bubreg najpodudarniji za svakog pacijenta što znači da pacijent iz Hrvatske može dobiti bubreg donora iz Münchena, isto tako naši mogu dati bubreg nekome u Španjolskoj. Važno je da se bubrezi podudaraju i ne dogodi reakcija odbacivanja. U prosjeku se u Hrvatskoj na bubreg čeka tri godine što je relativno malo, jer se u Njemačkoj čeka šest do sedam godina – objašnjava Žabić.
Kad su u pitanju bolesti bubrega pod posebnim povećalom moraju biti oni koji u obiteljskoj anamnezi imaju već takve slučajeve, jer problemi s bubrezima znaju biti nasljedni. Isto tako, oni koji boluju od šećerne bolesti i hipertenzije, što smo već spomenuli. Ostala zdrava populacija, s vremena na vrijeme trebala bi napraviti pregled krvi i mokraće. Bolest se može usporiti i odgoditi njeno napredovanje pa i izliječiti ako se otkrije na vrijeme, napominje Igor Žabić.
Važna je kontrola jednom godišnje
– Najveći problem je što bubrežna bolest ne boli pa ljudi ignoriraju ili ne primijete na vrijeme da se nešto događa. Simptomi koje bi kod problema s bubrezima osoba mogla osjetiti su gubitak apetita, umor, slabije spavanje, mučnine, nagon na povraćanje, ali to je već u poodmakloj fazi. U početnoj fazi, što je opasno, nema simptoma koji će vas upozoriti na bubrežnu bolest, zato je važna kontrola jednom godišnje. Ako redovito kontrolirate tlak i šećer tu ste već puno napravili za sebe, ako ste to doveli u normalu i ako je to uredno, samim time ćete smanjiti rizik za oštećenje bubrega na minimum – rekao je na kraju Žabić.
O jednoj smo heroini, našoj sugrađanki koja se borila s bolešću bubrega, pisali pred nekoliko tjedana. Koprivničanka Lana Kasumović dobila je krajem prošle godine najljepši poklon, novi bubreg i priliku za nov život, a njenu priču pročitajte ovdje.
Kronična bolest bubrega tihi je ubojica
Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica i znatno narušava kvalitetu života. Međutim, postoji nekoliko načina na koji možemo sačuvati bubrege zdravima, navodi se na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Unaprjeđenje prevencije i liječenja bolesti bubrega je isplativa strategija za sprječavanje ili odgađanje zatajenja bubrega. Preporuka je implementirati oportunistički probir na KBB u visokorizičnih skupina (osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom KBB). To podrazumijeva i učiniti dostupnima osnovne identifikacijske testove iz urina i krvi. Preporučuju se redoviti liječnički pregledi koji uključuju procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika za razvoj bubrežne bolesti.
8 ZLATNIH PRAVILA!
- Krećite se – živite aktivnim životom
- Redovito kontrolirajte šećer u krvi
- Kontrolirajte svoj krvni tlak
- Jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu težinu- smanjiti unos soli na 5 gr/ dnevno
- Održavajte zdravi unos tekućine
- Ne pušite
- Ne uzimajte nekontrolirano lijekove
- Provjerite funkciju vaših bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti.
