U srijedu 5. lipnja 2013. u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović” Koprivnica predstavljen je repozitorij „Koprivnička kulturna baština” u ciklusu tribina Koprivnička agora 21. Ovaj repozitorij prvi je lokalni kooperativni repozitorij u Hrvatskoj, a u njemu je pohranjena digitalizirana kulturna baština Koprivnice i koprivničkog kraja, bez obzira gdje se fizički nalazi – u knjižnici, muzeju ili arhivu. Na jednom mjestu objedinjava dosadašnje lokalne projekte digitalizacije zavičajne kulturne baštine te otvara mogućnost sustavnog strukturiranja i objedinjavanja budućih projekata digitalizacije raznolike zavičajne kulturne baštine.
U predstavljanju ovog, za koprivničku kulturu i tradiciju vrlo važnog repozitorija, koji je legitimira po svojoj iznimnosti i jedinstvenosti pri skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju, sudjelovali su predstavnici Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica, Muzeja grada Koprivnice, Državnog arhiva u Varaždinu, Turističke zajednice grada Koprivnice te tvrtke ArhivPro d.o.o. Koprivnica, ali i sami korisnici repozitorija. Bila je to izvrsna prilika da oni koji su odabirali građu za digitalizaciju i stvarali repozitorij dobiju povratnu informaciju o tome u kojim se sve kontekstima građa koristi. Pokazalo se da je ona vrlo prikladna za različite istraživačke namjene ne samo u stručno-znanstvenom radu, nego i u svakodnevnom životu i. Tako je Goran Živković, profesor pedagogije i povijesti, poznatiji kao član glazbene grupe Overflow, pokazao na koji se način i u koje svrhe koristi(o) digitaliziranom građom – npr. tijekom pisanja diplomskog rada, sada kao pedagog u školi i glazbenik na stvarnju najnovijeg albuma „Miškina”.
Mogućnost brzog pretraživanja različitih tema vezanih uz lokalnu prošlost i povijest grada, zavičaj i kulturnu baštinu te ušteda vremena prilikom pretraživanja informacija i široka dostupnost podataka samo su neke od prednosti digitalizacije koje je istaknuo Vjekoslav Robotić, ravnatelj koprivničke gimnazije. Gimnazijska profesorica Nina Tadić također se osvrnula na korištenje digitalizirane građe u nastavi, između ostaloga i one o Franu Galoviću.
Repozitorij „Koprivnička kulturna baština” predstavile su ravnateljica Knjižnice Dijana Sabolović-Krajina i dipl. knjižničarka Maja Gačan. On trenutno sadrži nekoliko digitaliziranih zbirki. „Zapisi iz prošlosti” naziv je zbirke najstarije koprivničke arhivska građa, koja obuhvaća zbirku digitaliziranih starih listina koje se odnose na povijest Koprivnice, a fizički su smještene u Državnom arhivu u Varaždinu. O digitaliziranoj arhivskoj građi kao i budućim planovima koji obuhvaćaju digitalizaciju još 800 stranica spisa govorio je Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu. „Grad i ljudi” kategorija je koja obuhvaća zbirku digitaliziranih razglednica i fotografija te zbirku grafika s digitaliziranom grafičkom mapom „Stara Koprivnica” Stjepana Kukeca i grafikom „Veduta Koprivnice iz 17. stoljeća”. U repozitoriju se nalaze digitalizirane kopije novina Glas Podravine (od 1950. do 2012. godine) te digitalizirani Podravski zbornik, sva godišta od 1975. kada je počeo izlaziti. Kako bi ovaj repozitorij zaista bio mjesto s kojeg je omogućen pristup svoj digitaliziranoj građi u Koprivnici, putem poveznica omogućen je pristup zbirkama koje je Knjižnica i čitaonica „Fran Galović” digitalizirala ranije i koje nisu dio repozitorija, a to su digitalizirana zbirka tjednika Glas Podravine (1950. – 2007.), Digitalizirani koprivnički tisak, Fran Galović on-line i zbirka digitaliziranih razglednica. Predstavnici Muzeja grada Koprivnice, ravnatelj Marijan Špoljar te kustosi Dražen Ernečić, Robert Čimin i Marija Mesarić predstavili su digitaliziranu muzejsku građu i Podravski zbornik. U raspravu se uključio i Renato Labazan, direktor Turističke zajednice grada Koprivnice koji je istaknuo kako je ova digitalizirana povijesna građa vrlo zanimljiva jer je važno da manifestacije koje organizira turistička zajednica budu utemeljene na povijesnim činjenicama te da je važno povezati internetsku stranicu turističke zajednice s repozitorijem što može biti vrlo korisno u turističko-promotivnom i marketinškom smislu.
Posjetitelji su imali priliku vidjeti dijelove ovih važnih i zanimljivih zbirki i čuti nešto više o njima, a neki su iznijeli vrlo korisne ideje i prijedloge o tome na koji bi se način one mogle iskoristiti u budućnosti. Istaknuta je mogućnost organiziranja izložbe arhivske građe, mogućnost povezivanja starih koprivničkih razglednica s Google Earthom, a spomenut je i projekt istraživanja starih naziva koprivničkih ulica, kao i osoba po kojima nose imena, na kojemu radi naša sugrađanka Dubravka Horvatić. O tehnologiji koja je korištena za izradu repozitorija, njezinom razvoju i problemima govorio je direktor tvrtke ArhovPro d.o.o. Kristijan Crnković.
Partneri u realizaciji ovog projekta, predstavnici Knjižnice i čitaonice „Fran Galović” Koprivnica, Muzeja grada Koprivnice, Državnog arhiva u Varaždinu i tvrtke ArhivPro d.o.o. Koprivnica istaknuli su važnije planove čija će realizacija doprinijeti razvoju ovog repozitorija. Repozitorij je dostupan na poveznicihttp://kkb.arhivx.net/ pa se pozivaju svi zainteresirani da zavire u Koprivničku prošlost.
Videozapis s predstavljanja repozitorija koji su snimili članovi Udruge Kopriva – koprivničke udruge volontera i aktivista
{webplayer video=http://www.youtube.com/watch?v=UwafWe2YJFI type=youtube}
{vsig}vijesti/06-2013/130610-repozitorij{/vsig}
