Pomalo neobično, ministar Darko Horvat najavio je novu mjeru u komentaru na status Davorina Štetnera, bivšeg Kolindinog savjetnika za gospodarske teme, piše Index.
Štetner je objavio poduži status u kojem je uz ministra Horvata označio i još neke druge ljude.
– I ministar Darko Horvat koji mi je jučer zvučao preagresivno prema poduzetnicima u onoj pressici. Ne zamjeram mu, svi smo pod užasnim stresom, vjerujem da će se pokazati u konkretnim mjeram koje slijede jer gospodarstvo je drugi najvažniji sektor nakon zdravstva. Nisam za nikakva rušenja i blaćenja u ovakvoj situaciji. U ovome svi moramo biti jedinstveni i složni. Poduzetnici žele znati da država misli na nas. Želimo konkretne poteze. Mjere su tek krenule, idu u dobrome smjeru, čujem i za mogućnost otpisa i mnoge stvari u narednim koracima. A javni sektor definitivno neće ostati isti, duboko vjerujem – između ostalog napisao je Štetner u statusu u kojem piše o mjerama.
Uskoro po objavi komentirao mu je sam ministar Darko Horvat koji je koju minutu poslije obrisao komentar. A napisao je: ‘‘Od pon(edjeljka) režemo parafiskalno”.
Pritom je mislio najvjerojatnije na parafiskalna davanja. To su neporezna davanja, naknade nametnute od države. Prema Registru neporeznih davanja ukupan iznos javnih prihoda 2014. od svih neporeznih davanja iznosio je 8,412 milijardi kuna, od čega su 5,377 milijardi kuna uplatili poduzetnici, a 3,035 milijardi građani, piše finance.hr, gdje možete i više pročitati o parafiskalnim davanjima.
Deset najbizarnijih parafiskalnih nameta prema tportal.hr
Prvi birokratski biser nosi naziv Naknada za ovlaštenje pravnih osoba za ispunjavanje propisanih uvjeta za proizvodnju predmeta opće uporabe i košta 1000 kuna. Naplaćuje je Ministarstvo zdravlja, koje inače ima 35 nameta. Ako niste znali, pod ‘predmete opće uporabe’ misli se na sve ono što dolazi u neposredni dodir s hranom te na robu široke potrošnje (od lule do ambalaže). Država je na tom davanju u 2015. prikupila svega 11.770 kuna.
Mnogo više je poduzetnike koštao namet imena Zdravstveni pregledi na kliconoštvo osoba koje trebaju biti pod zdravstvenim nadzorom, za što su prije dvije godine platili više od 87 milijuna kuna. Riječ je o pregledima na koje moraju ići radnici tvrtki koje se bave proizvodnjom ili prometom nezapakirane hrane te opskrbom građanstva pitkom vodom.
Kao treći bizarni namet HUP-ovci su izdvojili Naknadu za edukacije o higijeni osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom, što je državi u 2015. donijelo 23,4 milijuna kuna.
Posebno su zanimljivi nameti koji idu u kasu Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Tako imamo Naknadu za razne potvrde i identifikacijske dokumente, od čega je HPA prije dvije godina zaradila 549.000 kuna, i Naknadu za troškove ispisa rezultata i slanje poštom, što joj je donijelo 809.000 kuna, od čega su građani platili 692.500 kuna.
Jedno od siromašnijih ministarstva kad je riječ o broju naknada, svega tri, Ministarstvo je unutarnjih poslova, ali i ono svoga konja za utrku ima kad je riječ o apsurdnim nametima. Ako niste znali, obrtnici tako moraju plaćati za ‘evidencijske naljepnice za označavanje održavanja vatrogasnih aparata’. Naljepnice nisu skupe, ovisno o veličini koštaju od 1,65 do 2,50 kuna, ali na njima je državni proračun u 2015. skupio lijepih 3,06 milijuna kuna.
HUP-ovci upozoravaju i na Naknadu za ispitivanje sredstava za gašenje požara, servisiranje vatrogasnih aparata, ispitivanje sustava za gašenje požara, ispitivanje vatrogasne odjeće i obuće te ispitivanje vatrogasnih vozila. Na tom davanju podugačkog imena država je u 2015. zaradila samo nešto više od 230 tisuća kuna.
Članarinu turističkim zajednicama plaćaju svi poduzetnici, bez obzira na to što mnogi od njih nemaju nikakve veze s turizmom, što je HUP-ovcima bizarno i neprihvatljivo. Pogotovo zato što to poduzetnike godišnje košta više od 200 milijuna kuna.
‘Vezano za ovu naknadu, pristigle su mnogobrojne kritike poslodavaca jer npr. članarinu turističkim zajednicama plaćaju knjigovodstveni uredi, proizvođači u području repromaterijala za poljoprivredu ili proizvođači tekstila i ostali koji su povezani s turističkim zajednicama, tako da su obveznici plaćanja naknade, a od njihovog rada nemaju ni posredne koristi’, ističu iz HUP-a.
Dva zadnja bizarna nameta su Naknada za provjeru potpunosti dokumentacije u postupku izmjene rješenja o registraciji sredstava za zaštitu bilja i Naknada za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova za međužupanijske i međunarodne linije.
Prihode od prvog nameta dijele među sobom čak tri državna tijela, Hrvatski centar za poljoprivredu i selo, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada te Ministarstvo poljoprivrede. Međutim na njemu se nisu usrećili jer su 2014. prikupili svega 8.800 kuna, dok u 2015. nisu skupili ni kune.
‘Sam naziv naknade koja se plaća za provjeru potpunosti dokumentacije te podjela izrazito malog godišnjeg prihoda između čak tri subjekta upućuju na visoku razinu administrativnog troška provedbe nameta i njegovu nesvrhovitost’, naglašavaju iz HUP-a.
Naknada za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova plaća se Hrvatskoj gospodarskoj komori, a koja je u 2015. od nje uprihodila 1,9 milijuna kuna.
