Nakon prvog kruga lokalnih izbora, kroz koji je portal ePodravina.hr imao vatreno krštenje u sučeljavanju kandidata za župana Koprivničko-križevačke županije, na razini županije i nekim gradovima i općinama, oni koji će ih voditi nisu izabrani od prve. Tako će se, između ostalih, ponoviti izbori i za gradonačelnika Križevaca.
U tom smo pogledu, preostala dva kandidata, dosadašnjeg gradonačelnika Branka Hrga i nezavisnog kandidata Marija Rajna suočili u dvoboju drugog kruga.
Ukoliko ste propustili prijenos uživo odnosno draže vam je sučeljavanje popratiti u pisanom obliku, nego u formatu videa, pročitajte kako su se dva politička rivala snašla u okršaju licem u lice, kakve su argumente iznosili, kakva obećanja dali te kako su se nosili s “paljbom iz suparničkog rova”.
– Kako komentirate rezultate?
Rajn – Rezultati prvog izbornog kruga pokazuju da se sve ono što smo mi pripremali godinu dana, pokazalo jako učinkovito. Mi smo nastojali napraviti što cjelovitiji program, izašli smo s njim vrlo transparentno u travnju, javno ga objavili. Građani su to prepoznali u dovoljnoj mjeri da mi omoguće, to jest mojoj kandidacijskoj listi gradskih vijećnika, da u prvom krugu osvojimo najveći postotak za gradonačelnika. Ulazim u drugi krug prilično samouvjeren, mi smo pobjednička lista, nosimo mladost, energiju i konkretne programe.
Hrg – Čestitke na osvojenim mandatima kolegi Rajnu i njegovoj listi. Zahvaljujem svim sugrađanima koji su izašli na izbore i glasali. Mogu reći da je nakon prvog kruga, među nama neriješeno iako je Rajnova lista dobila 260-ak glasova više. U Gradskom vijeću njegova nezavisna lista ima osam vijećnika, kao i koalicija koja je poduprla moju kandidaturu. Tako da ćemo biti prisiljeni surađivati u Gradskom vijeću, odnosno, nadam se da nećemo biti prisiljeni, nego da ćemo dobro surađivati. Kolega Rajn je rekao da je ponudio dobar program, da se pripremao godinu dana pa ja očekujem da danas čujem barem pet konkretnih programskih točaka koje su u tih godinu dana pripremljene za naredni mandat.
1. Zašto ste se kandidirali za gradonačelnika?
Hrg – Već sam 16 godina gradonačelnik Križevaca, u kojima je grad promijenio izgled, stvari su sasvim drugačije. Preuzeo sam grad 2001. s vrlo malim proračunom, velikim kreditima, minusom na računu i velikim obavezama. Danas su Križevci grad bez kreditnih zaduženja i sa stabilnim proračunom, s mnogo projekata i koji dobro posluje. Mislim da mogu mnogo napraviti za Križevce s obzirom na to da sam saborski zastupnik i pripadnik vladajuće većine. Križevčani mogu očekivati još više programa, projekata i sredstava da bi se grad bolje razvijao. Važno je naglasiti da smo pripremili čitav niz projekata i programa koji su vrlo mjerljivi i mogu se realizirati te da su svi vezani na izvore sa strane, na čemu smo se mi bazirali. Križevci kroz proračun nemaju neki potencijal da razvijaju jako puno projekata i programa, pa se moramo snalaziti, zbog čega smo išli na EU fondove.
Rajn – Gospodin Hrg priča već tri tjedna, da mi nemamo kreditnih zaduženja, ja imam ovdje konkretna financijska izvješća, dao sam si malo truda. Ovdje se vidi da smo 21. 12. 2016. probili dugoročni kredit od 3.615.798,72 kune. Uredno je iskazano u financijskom izvješću na stranici grada. Prva rata dospijeva 28.2.2017. i opet tijekom 36 mjesečnih rata Grad ima kreditnih zaduženja.
Hrg – Ako malo pročitate zakone i uredbe neke, onda ćete shvatiti da postoje krediti s vrlo povoljnom kamatom koji ne ulaze u zaduženje JLS-a, a koji se koriste za sufinanciranje projekata Europske unije. To je iznos koji je iskorišten za Tehnološki park da se ne bi odjednom platilo iz Grada, nego se radi praktički o otplati na rate sredstvima HABOR-a.
Rajn – Moja kandidatura za gradonačelnika prvenstveno je uvjetovana željom za bolje Križevce. Ja ovdje moram naglasiti, isto kao što sam morao naglasiti nekoliko puta tijekom kampanje, ja nisam protiv gospodina Branka Hrga, on je imao priliku 16 godina upravljati gradom, građani su mu uredno davali povjerenje, dio toga je napravljeno. Ono što je mene doista žalostilo, što se ipak u zadnjem periodu pokazao dobrim dijelom nevjerodostojan, budući da je najavio da se neće više kandidirati, a sad je rekao da hoće, pa kaže da nema kredita, a sad se ispostavilo da ima. Pa kaže da je zastupnik interesa Grada Križevaca u Saboru i da Križevce ne voli nitko više od njega, a istovremeno kaže da su projekti u opasnosti ako ja dođem na vlast. Ja ne mislim lagati, ja mislim javno upravljati te očekujem javnu podršku građana i gospodina Hrga, saborskog zastupnika za sve projekte Grada Križevaca.
Hrg – Kažite mi tih pet projekata za koje bih vam trebao dati podršku. Naravno da ću dati svaku podršku Križevcima i boriti se za njih, ali ja nemam uvid u to što bih trebao podržati.
Rajn – Dobro, vjerujem da ćemo to i kroz pitanja pokriti. Dakle, to je pitanje turističkih potencijala, razvoja turizma u Gradu, punjenja razvojno tehnološkog parka koji je kao projekt, kao takav, osmišljen, ali treba i dalje pomoć oko dovođenja novih startup tvrtki, punjenja gospodarske zone gospodarstvenicima, ponajviše poraditi na demografiji mladih.
2. Osim gradonačelnika, građani praktički biraju i njihove zamjenike. U slučaju gospodina Hrga to su Neven Jaki i Stjepan Peršin, a kod gospodina Rajna to su Danijel Šaško i Mario Martinčević. Odvojite minutu vremena i ukratko predstavite vaše zamjenike i kako biste podijelili posao s njima?
Rajn – Nastojao sam svoje zamjenike pomno birati. Gospodin Danijel Šaško je inženjer elektrotehnike s iskustvom rada u privatnom sektoru, trenutno je vlasnik tvrtke koja se bavi i turizmom, vrlo dobar organizator i od njega očekujem da mi bude produžena ruka u radu gradske uprave, dakle osoba od maksimalnog povjerenja. Drugog zamjenika sam tražio poprilično dugo jer sam htio imati osobu koja živi život na selu, koja je s mjesnog odbora, a pronašao sam to u gospodinu Mariju Martinčeviću koji je profesionalni vatrogasac. Mi smo grad koji se diči našim vatrogascima, a on je upotpunio lepezu znanja jer ja otvoreno kažem da nisam čovjek koji zna sve, ali se ne bojim pitati one koji o tome znaju više. Gospodin Martinčević bi trebao biti osoba koja će obilaziti mjesne odbore, sela i vatrogasce.
Hrg – Moram naglasiti da je Martinčević iz inata otišao na Rajnovu listu, jer mu nije omogućeno, iako nije imao zakonske uvjete, da bude zapovjednik javne vatrogasne postrojbe. Ne znam gospodine Rajn, da li to znate, ali Martinčević nije više ni na selu, već je kupio kuću u gradu i s obitelji se seli u grad.
Rajn – Počinjem od toga da poštujem zakonske akte. Ako Martinčević nije imao uvjete, ne vidim razlog zašto se implicira da je on to htio, ako nije mogao biti.
Hrg – Peršin i ja smo već surađivali u jednom mandatu u tim ulogama. On je tajnik je HAK-a Križevci i predsjednik motociklističkog saveza Hrvatske. Čovjek koji je društveno i sportski aktivan, živi na selu, u Gradu je vrlo aktivan. Radi se o čovjeku s velikim iskustvom koji može mnogo doprinijeti razvoju grada. Neven Jaki je mlad čovjek, ima 29 godina, diplomirani je inženjer koji radi u HEP-u. Od njega očekujemo da kali znanje i zanat te da savladava tehnike upravljanja gradom.
Rajn – Gospodin Hrg je rekao pred, znate već, tih 40 svjedoka koje meni spočitava, da će on i gospodin Peršin raditi volonterski i da će profesionalno i operativno upravljanje grada prepustiti drugom zamjeniku koji bi trebao na tom mjestu kaliti zanat. Oprostite, ali to nije mjesto gdje se kali zanat, neko iskustvo rukovođenja mora postojati. Grad Križevci zaslužuje puno poštovanje i da imaju profesionalnog gradonačelnika koji brine svakodnevno o problemima Grada Križevaca.
Hrg – Nećete mi valjda implicirati da ja ne brinem o problemima Križevaca, zato što ne primam plaću Grada, zato što radim zabadava i što primam plaću Sabora. Mi ćemo raditi s dva volontera i jednim profesionalcem. Gradom ne upravlja ni jedan zamjenik, nego gradonačelnik sa svojim timom. Tamo postoje pročelnici, službe, ravnatelji i ustanove, direktori poduzeća. Vi ćete grad koštati 500.000 kuna više nego moja ekipa.
3. Građane najviše zanima kako će živjeti bolje i ugodnije. Gospodarstvo je pokretač razvoja svakog grada pa se postavlja pitanje, koji će biti vaš najveći gospodarski prioritet sljedeće četiri godine – da li je to poljoprivreda, poduzetništvo ili turizam?
Hrg – Sve navedeno. Ne možemo to razdvajati i reći da je jedno bitnije od drugoga. Otvaranjem brze ceste stvorili smo preduvjete prometne povezanosti, a u isto vrijeme smo planirali uređenje nove poduzetničke zone Gornji Čret. U njoj su dvije nove hale, od kojih se jedna radi, a druga je pred otvaranjem. Spremne su tri građevinske dozvole. Čeka se natječaj ministarstva gospodarstva, na koji će se moći javiti poduzetnici za bespovratna sredstva. Tehnološki park je izgrađen da bi se razvijale druge vrste gospodarskih djelatnosti. U turističkom dijelu je napravljeno vrlo mnogo te smo jučer potpisali novi sporazum s mađarskim partnerima za još 4,35 kilometara biciklističko-pješačkih staza, za razvoj biciklizma u turizmu. Napravljena je velika infrastruktura, novi turistički informativni centar, napravljene su staze i razvija se seoski turizam. To su stvari koje se rade i koje treba nadalje razvijati, ali ja govorim o konkretnim stvarima, programima i projektima. Neću govoriti apstraktno.
Rajn – Postoje mjere poticanja gospodarstva u proračunu. Prilikom pregleda za 2016. vidio sam da je indeks izvršenosti 16,67 posto. Od predviđenih 300.000 kuna mi smo dali 50.000 kuna poticaja. Naravno, možemo mi tu sada pričati da je sve na raspolaganju poduzetnicima pa oni nisu iskoristili, ali isto tako treba vidjeti model, da li mi odgovarajuće potpore nudimo poduzetnicima. Kada pričamo o poduzetništvu, ako im se nešto nudi, onda to treba aktivno nuditi, pomoći na terenu, obilaziti poduzetnike jer su oni pokretači svakog razvoja i zapošljavanja. Što se tiče viđenja grada u sljedećih osam godina, mi se moramo okrenuti na obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo, poticati svakog onog koji ima pet zaposlenika, da ima i šest. Pogotovo novim tvrtkama u prvoj godini omogućiti da ne razbijaju glavu o administrativnim preprekama, o računovodstvu, dakle svim tvrtkama za prvu godinu omogućiti besplatno računovodstvo.
Hrg – Nećete moći napraviti baš tako kako to govorite, a govorite apstraktno. Cijelo vrijeme imamo poticaje i subvencije kamata za male obrtnike i poduzetnike, te smo cijelo vrijeme u kontaktu s njima. Vrlo aktivno surađujemo s gospodarskom komorom, udruženjem obrtnika i obrtničkom komorom. Nedavno sam imao sastanke s poduzetnicima i obrtnicima. Neki su se odazvali, neki nisu, ali pratimo te je politika kroz gospodarstvo obrtništva sigurno prisutna.
Rajn – Kad sam počeo raditi u gospodarstvu, prije dvije i pol godine, cijenio sam inicijativu gradonačelnika i još uvijek ju cijenim i mislim zadržati, a to je bila kava s poduzetnicima. Nažalost, obavili smo dvije takve kave. Kada pričamo o potporama, 300.000 kuna je predviđeno, ali iskorišteno je 50.000. Ovih 250.000 trebalo je aktivnije ponuditi ljudima.
4. Ako postanete gradonačelnik, možemo li od vas očekivati štedljivi ili investicijski prijedlog proračuna Gradskom vijeću. U kojem smjeru promišljate zaokruženi razvoj grada?
Rajn – U ovom trenutku me raduje da su staze nazvane pješačke i biciklističke s obzirom da smo u proteklom razdoblju od pješačkih napravili biciklističke i koliko god da smo dobili biciklističkih, ostali smo bez pješačkih staza. Dakle, ako razvijamo turizam, nemojmo zakidati građane za osnovno pravo koje su imali prethodno.
Hrg – Meni je drago da ćemo se mi složiti. Vidim da ćemo surađivati, budući da ste izabrani u Gradsko vijeće. Proračun je stabilan. Međutim, on nema prostora za neke velike novce po pitanju ulaganja. Novci se moraju nabavljati sa strane, jer vam samo društveni sektor, od 52 milijuna proračuna pojede oko 26 milijuna kuna. Tako da imate unutra već zadane veličine, morate se snalaziti sa strane, nećete moći samo s proračunom ništa napraviti.
Rajn – Prije svega, razmišljam o jednom racionalnom investicijskom proračunu koji je baziran na realnim osnovama, na realnim brojkama, to je meni struka. Ne mogu reći da do sada nije bio takav proračun, ali po svemu što sam sada detaljno, dao si dva dana truda, iščitavao i izvršenja proračuna do sada i ovo daje naslutiti da ćemo morati napraviti temeljitu analizu prva dva tjedna i vidjeti što smo zatekli. Proračun grada mora biti usmjeren prema zapošljavanju, prema poljoprivredi, dovođenju mladih tvrtki u razvojno tehnološki park. Pričamo u startup tvrtkama, o križevačkoj IT sceni koja se naglo probudila nakon prvog kruga, to su sve ljudi koji mogu raditi u tehnološkom parku i treba ih vratiti ovdje. Istovremeno, treba omogućiti mladim ljudima da ovdje povoljnije dolaze do stambenog zbrinjavanja.
Hrg– Proračun smo od prvog dana postavili štedljivo. Proračun je 2001. godine bio 18 milijuna kuna te sam zatekao 11,5 milijuna kuna neplaćenih računa, dva velika kredita i sve što je trebalo rješavati. Ni u jednom trenutku nije došla u pitanje isplata plaća. Radili smo štedljivo i pažljivo, nismo srljali. Okrenuli smo se vanjskim izvorima i izvukli preko 50 milijuna kuna europskih novaca. Izvukli smo desetke milijuna kuna iz raznih državnih fondova. Gradski proračun uvijek je bio baziran na realnosti, nikad nerealno i sad za ovu, izbornu godinu, mogli smo ga napuhati i planirati kreditno zaduženje te ga dići za 20-30 milijuna kuna, ali nismo. Odlučili smo se na vrlo uzak i realan proračun, s tim da već sad moramo raditi rebalans jer je u međuvremenu odobren europski projekt težak 12 milijuna kuna, a sjeda preko proračuna grada pa ga već sad moramo dizati gore.
Rajn- Apsolutno se slažem, a ono što me posebno sada brine u programu gospodina Hrga u prvom i drugom krugu je smanjivanje prireza, kada je sam prilikom uvođenja rekao da treba koristit maksimalnu stopu prireza da bi mogli imati pristup natječajima Ministarstva. U ovom trenutku mislim da je osnovni prihod lokalne samouprave, a mi idemo prilično populistički smanjivati i samim time si zatvaramo prostor za ozbiljnije investicije u gradu. Ono što mene brine kod postojećeg proračuna i načina kako se upravlja javnim financijama je da u izvješću s kraja 2016. godine, mi imamo dospjelih obaveza 4 685 684 kune, a ono što me posebno brine da je u 180 dana dospjelo 879 229 kuna. Mi smo u malim likvidnosti u lokalnoj samoupravi.
Hrg – To su podaci koje ste vi uzeli od 31. 12. Prema njima je bio određeni dug prema Komualnom poduzeću. U prva tri mjeseca Grad je otplatio skoro tri milijuna kuna, što ću vam kao vijećniku pokazat. Opet, u ista tri mjeseca poslujemo pozitivno i imamo tri milijuna nove dobiti.
Rajn – To nigdje nije vidljivo.
Hrg – Ne može biti vama vidljivo, niste vi gradonačelnik.
Rajn – Nije ni građanima vidljivo. Da imate tri milijuna kuna, bi … već mogli imati …
Hrg – Polako s tim, prvo moramo natječaj raspisati, kolega Rajn.
Rajn – Nemate vi tri milijuna kuna.
5. Prigorski kraj oduvijek se oslanjao na poljoprivredu. Što vi kao gradonačelnik Križevaca možete konkretno učiniti u sljedeće četiri godine kako bi seljaci konkurirali na tržištu?
Hrg – Mi smo baš jučer održali okrugli stol s ministrom Tolušićem u Križevcima, s predstavnicima udruga i poljoprivrednim proizvođačima. Razgovarali smo o problemima koje oni imaju. Stanje u poljoprivredi u Hrvatskoj nigdje nije bajno i sjajno, ali imate raznih primjera. Imate primjera gdje ljudi kažu da im je dobro, a imate primjera gdje ljudi cvile da nije dobro. Ono što smo mi predvidjeli u našem programu je osnivanje centra za poljoprivredu ili agrocentra, kako bi se počelo organizirati OPG-ove u smjeru proizvodnje, otkupa i plasmana prema kupcima. Također, proizvođači u mesnom sektoru nemaju kamo sa svojim proizvodima. Mi s udrugom uzgajivača svinja i državnim tajnikom Ministarstva Majdakom, intenzivno već tri mjeseca razgovaramo da se u poslovnoj zoni otvori prerađivački pogon kojem bi osnivači bili proizvođači, Grad i vjerojatno Županija.
Rajn – Ovdje mogu apsolutno pohvaliti učeničku inicijativu Školskog voća, da se ide direktno prema našim OPG-ovcima, to je jedna od mjera koju ja imam u programu. Koliko sam ja upoznat, dok sam radio u školi, shema Školskog voća išla je jednom tjedno, a ja bih voli da to ide svaki dan i da se direktno ide prema našim OPG-ovcima i dalje. Ono što je isto neloša stvar, odnosno dobra stvar postojeće vlada je Doručak s hrvatskih farmi. Bio je lijepo posjećen u Križevcima i mislim da bi poticanje jednog takvog dućana, da ljudi i nakon radnog vremena na tržnici, mogu pristupiti lokalnim proizvođačima, odnosno proizvodima. I da je to itekako dobra inicijativa, isto tako u programu je dodatno poticanje umjetnog osjemenjivanja koje treba u svinjogojstvu. Nadam se od gospodina Hrga, saborskog zastupnika, podršku sljedeće 4 godine za zakon o dobroj trgovačkoj praksi, ono što je gospodin Tolušić spominjao i mislim da bi to pogotovo u sektoru svinjogojstva značajno pomoglo.
Hrg – Meni je drago da ste sve programe koji se već provode i koje je Grad već osmislio te koji su vezani na nacionalnu razinu, stavili u svoj program. Vidim da ćemo jako dobro surađivati, da ćete vi to podupirati i da će sve to ići u dobrom pravcu. Ja sam član Odbora za poljoprivredu u Saboru te sam bio i predsjednik, tako da tu materiju jako dobro poznajem i znam situaciju i uvjeren sam da ćemo s ovim konkretnim mjerama koje sam predložio, sigurno napraviti velike pomake u poljoprivredi.
Rajn – Moram samo naglasiti, shema Školskog voća je postojala, ali se išlo na ruku ljudima koji su preprodavali voće, a ovom inicijativom bi se išlo lokalnim proizvođačima i to je upravo ono što treba.
Hrg- Nećete vi to napraviti. To je Tolušić jučer rekao da Ministarstvo vodi. Ne znam ja što ste vi to pisali, to je program Ministarstva.
Rajn – Drago mi je da je gospodin Tolušić, očito to vidio u mom programu.
Hrg – Da, baš je on išao. A da, vi se poznajete zapravo. Vidjeli smo to jučer.
6. Gdje vidite Križevce u poduzetništvu. Da li su Križevci grad industrije, obrtnika ili malog, srednjeg i velikog poduzetništva? Kako možete pomoći privatnomsektoru u stvaranju novih radnih mjesta?
Rajn – Vidim grad kao grad obrtnika, malih i srednjih poduzetnika. Imamo u ovom trenutku i nekoliko velikih poduzetnika koji vrlo uspješno ostvaruju profit i zapošljavaju ljude, treba ih pohvaliti, javno isticati, ali na žalost industrija u gradu je propala, mi smo izgubili najveće perjanice u zadnjih 30 godina. To je dio do privatizacije i sve to skupa i mi se moramo okrenuti ljudima koji zapošljavaju dvoje, troje ljudi i nekako ih osnažiti da probaju zaposliti još dodatne ljude. Kako? U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje postoji paket mjera već tri mjeseca koje u gradu nitko ne gura, to je ono na čemu treba raditi lokalna zajednica i poticati zapošljavanje.
Hrg – Križevci su oduvijek bili grad obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, a to sve skupa mora biti povezano u jednu cjelinu, zajedno s onim velikima. Kad se to poveže, onda možete napraviti neki dobar posao. Bitno je da mi kao grad stojimo na usluzi poduzetnicima i radimo ono što oni traže. Koje mjere traže, omogućimo im to u skladu s mogućnostima i zakonskim propisima. Do sada, tko god je takve mjere predlagao, uvijek je naišao na otvorena vrata, a iza mene stoje i dva velika gospodarska projekta koja to govore.
Rajn – Samo sam htio referirati da je u jednom intervjuu koji je izašao sada, u ponedjeljak, istaknuto je da smo izgubili 15 000 radnih mjesta na području županije. Kako kažu dva velika poduzetnika s križevačkog područja, da njima zapravo ne trebaju nikakve mjere samo im treba podrška.
Hrg – Sve je to vezano jedno s drugim. Najidealnije bi bilo kad bi veliki poduzetnici oko sebe okupili male i grupirali se u klastere koji bi mogli zajedno nastupati na tržištima. KTC s jedne strane, radnik u građevini s druge. Nešto se već na tome radi. U svakom slučaju, Križevci su grad malog i srednjeg poduzetništva i obrta, i to je onaj dio koji svi želimo podupirati i na kojemu svi radimo. Zadnji podaci o stanju gospodarstva na pordučju županije odnosno u Križevcima, govore o svim pozitivnim pokazateljima. Križevci po tim statistikama imaju najbolje pokazatelje u županiji kao grad. Imamo povećanje dobiti i zaposlenosti. Imamo sve pozitivne efekte u svim segmentima gospodarstva. To nisu moji podaci, to su statistički podaci svima dostupni.
Rajn – To su statistički podaci preuzeti i ostalo je pitanje koliko je novo stvorenih radinih mjesta na području Grada Križevaca. Dakle preuzeti podatke s Poslovno.hr, gdje nam najveća dva poduzetnika zapošljavaju nove ljude, ali to rade diljem cijele Hrvatske nije isto što i akumulirati 200 novih radnih mjesta na području Grada Križevaca. To naši građani direktno ne osjete.
Hrg – Predlažem vam da pogledate izvješće o stanju gospodarstva sa zadnjeg Gradskog vijeća, tamo ćete naći sve točne podatke. Prema tim statistikama, oko 150 je novih radnih mjesta, ali na području grada, ne negdje drugdje.
7. Jeste li zadovoljni radom Turističke zajednice, kako ocjenjujete razvoj najveće gradske manifestacije Spravišče i koji su vaši planovi po pitanju ulaganja u turizam u narednom razdoblju?
Hrg – Kad slušam kampanju lagano umirem od smijeha kad čujem neke apstraktne priče koje se događaju, a kolega Rajn je član turističkog vijeća naše Turističke zajednice. TZ je sanirana jer je imala određenih velikih problema. Bio sam čak osuđivan zbog toga što smo pokrenuli neke aktivnosti da se sredi stanje u TZ-u. Danas je ona sigurna, izgrađena je nova zgrada, novi turistički informativni centar iz europskih fondova. Danas imate vinske i biciklističke ceste, seoski turizam kojeg prije desetak godina nije bilo, a on se razvija i dalje. Razvijamo vinski turizam kroz kušaone i stalno prisutne subjekte. Problem su smještajni kapaciteti. Grad ne može graditi smještajne kapacitete, ali može omogućiti njihovu gradnju, može poticati i potencirati to te davati olakšice i izravne potpore. Sve to radimo te ćemo raditi i dalje, posebno u seoskom turizmu.
Rajn – Kada gospodin Hrg referira da sam član turističkog vijeća, ja sam član turističkog vijeća zadnjih 12 mjeseci kada sam tu dužnost, u tvrtki u kojoj radim, preuzeo. Sastali smo se dva puta, jednom za obična izvješća i jednom da vidimo kako je iskombinirano Spravišče. Nisam zadovoljan, Spravišče je ove godine jubilarno 50., a ne vidimo to baš. Svi oko nas imaju bitno mlađe festivale koji su bitno posjećeniji, a mi smo ostali na razini jedne pozornice, dva šatora, dajemo sponzorstvo pivovari koja je iz Zagreba, a imamo domaće proizvođače piva. Sklon sam da se domaći potencijali iskoriste, da se u turizmu iskoristi s jedne strane Udruga pivara, s druga strane vinari da to Spravišče od 51. izdanja proživi novu budućnost, novu mladost. Što se tiče staza, one su izgrađene, ali nam nedostaje ljudi, nedostaje nam turista.
Hrg – Vaš kandidat za zamjenika Danijel Šaško je predsjednik udruge biciklista. On će dovesti turiste, to mu je posao. Nemojte vrijeđati ljude koji rade na programu Spravišča. Njegov scenski dio organizira renomirani hrvatski glumac, a što se tiče sponzorstva, svaki križevački ugostitelj ili proizvođač dobro je došao, ima prednost da ima sponzor, ali ne samo da traži, mora nešto i dati.
Rajn – Gospodina Komšića cijenim, ono što mi je posebno drago kod ovog Spravišće, što nije do sad bilo toliko, da se koriste lokalni umjetnici. Dakle, ove godine su uvršteni na glavnu pozornicu, očekujem i potencirat ću to nadalje jer mislim da se moramo okrenuti vlastitim resursima.
Hrg- Pa HPD vam je svake godine na Spravišću, pa kaj pričate, jel živite vi u Križevcima?
Rajn – Naravno da živim u Križevcima.
Hrg – Čini se da ne. Jeste bili kad na Spravišću?
Rajn – Naravno da jesam.
Hrg – Pa dajte onda malo pogledajte oko sebe onda.
Rajn – Ja sam u ovom gradu svakodnevno, za razliku od Vas koji odlazite svako jutro u 7.45 i vraćate se…
8. Sport i rekreacija dižu kvalitetu života i zdravlja. Navedite tri glavna problema sportaša i rekreativaca u gradu i kako ćete ih riješiti.
Rajn – Ako pričamo o rekreativcima, njima u ovom trenutku nedostaje adekvatan prostor budući da koriste prostor sportske dvorane Ljudevita Modeca, a ja sam u svojem programu rekao da bi ih izrazito potencirao i nastojat ću napraviti jedan sportski balon u koji bi upravo izmjestio sportske rekreativce tako da oni čvrsti objekti, ostanu na usluzi učenicima, da ostanu na usluzi udrugama i svima onima koji rade s mladima. Dakle ako pričamo o rekreativcima, mislim da imamo i novo izgrađenih terena u koje je investiralo Komunalno poduzeće iako ne znam zašto. Tako da rekreativci su pokriveni, uostalom imaju igrališta, ali otvorena , a sad, ako pričamo o atletičarima, mislim da je to malo drugačija tema.
Hrg – Nemojte insinuirati i govoriti netočne podatke. Teniski klub Križevci je investitor onih teniskih sportskih terena i hvala im na tome. Napravili su za grad jedan prekrasan sportski poligon, prekrasan objekt, terene gdje se odigravaju utakmice, gdje se radi u školi tenisa. Komunalno poduzeće nije investitor, nego je teniski klub. Ono je samo dalo na upravljanje i korištenje prostore koji su tamo, uz mene kao gradonačelnika koji sam dao suglasnost.
Hrg – Sve je to vezano. Zadnjih 10-ak godina u Križevcima je znatno povećan broj sportaša. Mi smo se uvijek okretali onima koji rade s djecom i mladima. Najvažnije je to, nije važno ganjati rezultate. Iako bi se trebalo u Križevcima okrenuti jednom dominantnom sportu u klupskom dijelu. Sad je to trenutno muški rukomet. Atletika ima svoje prednosti. Rekreativci koriste iste objekte koje i oni u klubovima koji se aktivno bave sportom. Pred nama je uređenje atletske staze i pitanje rješavanja još jedne sportske dvorane. Kad se to riješi , to će biti dovoljno da svi imaju prostora za bavljenje sportom, bilo rekreativno ili u klubovima. Na nama je da se realizira izgradnja pomoćnog nogometnog igrališta s umjetnom travom jer nam to nedostaje, da bi okupili što veći broj djece na sportskim terenima.
9. Križevci su grad bogate povijesti na koju se prirodno naslanja kultura. Kulturom se bave gradske ustanove i udruge. Kako ste zadovoljni njihovim radom i koja su planirana izdvajanja u sljedećem četverogodišnjem budžetu?
Rajn – Prije svega, u vrlo kratkom roku mislim oformiti tim i napraviti cijelu kulturnu strategiju grada za sljedeće razdoblje, ali svejedno nas čeka i sveobuhvatna strategija grada za sljedeće razdoblje od 2018. godine pa na dalje. Ono što mene posebno brine, je, osnažili smo knjižnicu i imamo kapacitete, a mi 16 godina nemamo kino. Naši mladi su prisiljeni odlaziti u kafiće, kina nema. Ovo je apsolutni prioritet u mojem programu preko Hrvatskog audio-vizualnog centra koji potiče nezavisne kino prikazivače, imamo ljude koji su vrlo kvalitetni i cijenjeni scenaristi i redatelji u svijetu i treba ih vratiti u ovaj Grad i aplicirati tu zgradu, a ne ju nastojati samo prodati bilo kome. Aplicirati na Europska sredstva, učiniti dostupno našim mladim ljudima kino u ovom gradu.
Hrg – Treba gledati višeslojno. Treba krenuti od stvaranja uvjeta da bi se moglo baviti kulturom. Mi smo u ovih 15-ak godina preko Ministarstva kulture uspjeli izvući preko 16 milijuna kuna, samo za obnove kulturnih i sakralnih spomenika u Križevcima, koji su praktički temelj za bavljenje kulturom. S druge strane, završili smo prošle godine veliku investiciju – napravljena je gradska knjižnica i multimedijski centar s 10-ak milijuna kuna ulaganja, od čega smo opet pola uspjeli navući iz drugih izvora; kako bi Gradska knjižnica mogla pružati neke nove programe i sadržaje. Ulagali smo u Hrvatski dom, obnovili smo krovište, uredili smo prostore za našu glazbenu školu te nove prostore za udruge koje tamo borave. Dakle, tu su stvoreni uvjeti. Istovremeno se kontinuirano prati rad udruga u kulturi koje daju iznimno važne sadržaje bez kojih ničega ne bi ni bilo. Međutim, to je bitna razlika između sela i grada. Grad ima nadogradnju koja ga košta i nju treba financirati.
Rajn – Vi kad kažete da ste uložili u knjižnicu, odnosno dvoranu u knjižnici, a niste uložili u najnoviju tehnologiju. Dakle tamo se ne mogu prikazivati filmovi koji podržavaju 3D tehnologiju, a danas su svi takvi. To je jednostavno napisano, jer je bilo zgodno za napisati, ali nema doticaja sa stvarnošću.
Hrg – Govorite apstraktno i neodgovorno, jer ne razmišljate o troškovima koji dolaze kasnije. Jeste li analizirali što se događa kinima po gradovima sličnima Križevcima, poput Koprivnice? Što mislite koliko to košta proračun, koliko će se u to ulagati i koliko će biti gledatelja koji će dolaziti na te predstave? Mi smo u multimedijskoj dvorani namijenili mogućnost za to, a postoji mogućnost i u Hrvatskom domu, gdje ove godine kreće renoviranje dvorane, nova oprema i ondje se može bez ikakvih problema opremiti velika dvorana za kino, a u sadašnjem kinu će stajati državni arhiv. Da vi kojim slučajem budete gradonačelnik, znate kaj vas čeka? Ma nećete se moći oprati od toga što sad govorite. Jučer sam spomenuo gospodina Masnicu i gospođu Mariju Podolski i spominjem ih stotine puta. I sad ste ih popljuvali, jer su oni pisali taj projekt. Sad ste ih hvalili pa ste ih popljuvali. Nemojte pljuvat ljude koji su dovukli tolike novce u Križevce.
Rajn – Novci su dovučeni, ali ničem ne koriste. Ljudi žele gledati najnovije filmove.
Hrg – Svaki projekt koji smo napravili ste popljuvali, pa to je strašno. Ali vidite, ljudi se dive tim projektima. Neki su dan bili iz koprivničke knjižnice i rekli da je naša prekrasna.
10. Što vas čini idealnim kandidatom za gradonačelnika?mKoje su vaše prednosti, a što vaš suparnik ne može napraviti?
Rajn – Ono što ja nudim je mladost, iskustvo koje do sada imam 9 godina u upravljanju, jedan širi tim. Nudim inkluzivnost, da svi građani mogu sudjelovati. Ono što je gospodin Hrg ističe, da je on saborski zastupnik, predstavnik i da nitko ne voli Križevce više od njega, ja imam namjeru iskoristiti. Ni u jednom trenutku nisam uopće dovodio u pitanje da će svi ovi projekti koji su krenuli, da će stati. Upravo suprotno, nastojimo se osloniti na podrški iz Zagreba. Samo što mi nije jasno zašto gospodin Hrg misli da je gradonačelnička pozicija doživotna, 16 godina je puno i samo mu postavljam pitanje kako bi se on ponašao u mojoj situaciji, da ja imam 16 godina mandata iza sebe i kako bi karakterizirali tu određenu želju, volju za vlašću, da ne može nitko tu imati nove ideje i podršku iz Sabora.
Hrg – Ja sam vama rekao da vam čestitam na rezultatu i da ćemo surađivati. Da li je točna informacija da ćete vi ići s SDP-om u koaliciju? To se priča po gradu. Da sam ja na vašem mjestu, ja bih bio znatno agresivniji od vas i došao bih s pet konkretnih projekata i načina kako ih realizirati. To bih ja napravio na vašem mjestu.
Rajn – Neozbiljno je od mene očekivati da vam ja nudim kako ću to realizirati dok ne vidim detaljan uvid. Druga stvar, agresivnost je moj pristup za građane, ja ponavljam, nisam protiv Vas, nisam željan Vaše krvi i isto tako mogu odmah poručiti svim ljudima koji vas podržavaju na društvenim mrežama da neće biti nikakve odmazde, svi kvalitetni zaposlenici gradske uprave će nastaviti raditi, a oni koji ne rade, znaju koji su.
Hrg – Tražite po gradu već nove pročelnike, obećavate mjesta..
Rajn – Nije istina. S moje pozicije, ja imam 8 gradskih vijećnika, sve ostale grupacije imaju po četiri.
Hrg – Idealnih kandidata nema. Svatko nudi nešto i svatko nudi građanima što može biti. Ja nudim veliko iskustvo, vertikalu prema nacionalnoj razini, iskustvo svog tima koji je spretan u korištenju europskih novaca. Nudim stabilnost, sigurnost i projekte koji su vrlo konkretni, pripremljeni, izlobirani i stavljeni u program. Također, nudim olakšice građanima. S obzirom na našu stabilnost u proračunu, ovog trenutka, mi smo došli do računice da smanjujemo prirez za pedeset posto, svako će dijete imati besplatne knjige kad krene u školu, tijekom mandata planiramo ukinuti naplatu parkiranja i uvesti širokopojasni internet, iako je to postao već trend u cijeloj Europi. Mi smo u tom programu, u tijeku njegovog projektiranja i u nacionalnom smo programu za taj dio.
Rajn – To su obećanja od prvog do drugog kruga. Nigdje, niti u projekcijama proračuna niste uvrstili niti koncesije, potpisali ste godinu i pol dana ugovor s koncesionarima, taje još tri i pol godine i ne očekujete valjda da će Grad plaćati penale na izgubljenu dobit, a besplatne udžbenike imam i ja u programu, lijepo ste to preuzeli, hvala Vam.
Hrg – Nemojte biti bezobrazni.
Rajn – Mislim da je vaše vrijeme sazrelo još prije 8 godina i da bi bilo najkorektnije da dajete ovom gradu podršku iz Zagreba kao saborski zastupnik.
Hrg – Vi implicirate da sam ja uzeo vaš program za besplatne udžbenike. Jel’ vi stvarno živite u Križevcima? Jeste li vi slušali što ja govorim već godinu-dvije dana? Jeste li znali da smo mi već prošle godine uveli subvencioniranje udžbenika? Jesam li vam pričao kakav je proračun grada? Za ovo što nema u projektu, rekao sam vam malo prije – proračun Grada koji je 52 milijuna kuna, sada je već 65.
Blic pitanja
1. Križevčani su emotivno vezani uz kino. Koja je vaša vizija gradskog prostora koji trenutno stoji prazan i neiskorišten?
Rajn – Dakle, revitalizirati ga kao multifunkcionalan prostor koji će biti kino dvorana i prostor za dramsku i plesnu skupinu
Hrg – Križevci imaju već puno takvih višenamjenskih dvorana, kino će biti u velikoj dvorani Hrvatskog doma, a u sadašnjem kinu će biti Državni arhiv za koji se projekt već radi.
2. Što bi za Križevce značila izgradnja svetišta?
Hrg – Jako puno. Mi smo grad svetoga Marka Križevčanina, u dogovoru s biskupijom i gospodinom biskupom je planirano da se ona napravi na južnoj strani ispod parka. Trenutno se radi na dobivanju tog zemljišta, biskupija će biti nositelj aktivnosti kod izgradnje svetišta. Križevcima su takve stvari preduvjet za vjerski turizam.
Rajn – Vrlo slično, samo bih volio da to bude jedan malo sveobuhvatniji projekt. Dakle biskupija dobiva zemljište, a ja sam dobio informaciju da biskupija ima određenu strategiju a svakom investitoru je oslanjanje na gradski proračun dobrodošlo. Mi moramo koristiti činjenicu da imamo hrvatskog svetca i koristiti potencijale vjerskog turizma, samo zaokružiti priču s gradskim ugostiteljima, a i smještajnim kapacitetima.
3. Na što biste primijenili model javno-privatnog partnerstva u gradu? Na koji projekt najprije?
Rajn – Taj program bi dobro došao našem gradu.
Hrg – Na ništa. Ako govorite o privatnom partnerstvu po Čačićevom modelu i po modelu kako je izgrađena koprivnička gimnazija, na ništa, jer se radi o kriminalu. A ako se ide na zajednička ulaganja i povezivanje privatnog kapitala za društveni razvoj, za društvene potrebe tu možemo uvijek biti partneri. Može to biti sportska dvorana, gospodarski objekt, bilo što.
4. Što je razvojno, a što tehnološki u Razvojnom centru tehnološkog parka?
Hrg – Razvojno je samim time da tehnološki park kojeg vodi poduzetnički centar mora voditi brigu o svim poduzetnicima ovoga grada i dovoditi nove ljude unutra, neke nove ideje. A tehnološki je da se dovode tvrtke koje su tehnološki naprednije, koje su razvijenije.
Rajn – Budući da nisam detaljno proveden kroz projekt, to čekam kroz dva tjedna. Pretpostavljam da je razvojni ovaj dio oslanjanja na instituciju križevačko-koprivničkog centra, da tu bude podrška mladim inovatorima i investitorima. S druge strane, tehnološki shvaćam na vrlo sličan način, mi moramo slijediti trendove 21. stoljeća. To je projekt kojem treba ozbiljno pristupiti i početi ga puniti tehnološkim tvrtkama. Dio je takav, dio za sad nije, a mislim da mogu svi zajedno lijepo kohabitirati jer je prostor zaista lijep.
5. Kako grad može pomoći umirovljenicima u subvencioniranju smještaja u Domu za starije i nemoćne?
Rajn – Taj program ide i sad, to može potvrditi gospodin Hrg. Ono što bih ja volio u nekom narednom periodu je da se našim umirovljenicima omoguće nekakve dnevne bolnice, da se dovedu specijalisti i kirurzi ovdje, da se ne mora ići u Opću bolnicu u Koprivnici. To je zajedništvo, sloga i suradnja sa županijom.
Hrg – Ovo što kaže gospodin Rajn o ovom dijelu specijalista, dosta se na tome radi u programu gospodina Korena kao kandidata za župana. Što se tiče sufinanciranja smještaja umirovljenika u domove, znači mi imamo odluku u gradu za sva tri doma koji sada tamo posluju i djeluju, ali imamo jednu diskriminaciju umirovljenika u Republici Hrvatskoj. Nemamo domove gdje država sufinancira, imamo domove gdje privatni poduzetnik uložio sredstva i nema mogućnost sufinanciranja. Grad ima sredstva, ali za sada to nema nekakvog efekta, ili ćemo morati smanjivati kriterije ili ćemo morati ići na izmjenu nekih zakonskih akata.
6. Gdje biste najprije uredili i postavili novo dječje igralište, u koji kvart i ulicu?
Hrg – Sada imamo već dosta tih igrališta, ali u svakom slučaju moramo dolje s istočne strane doraditi. Tu se još nešto mora pojačati, onaj dolje dio razmišljamo oko teniskih terena da se u tom dijelu također napravi jedno igralište. Da se prema Nikole Tesle, naselju iza Doma zdravlja također napravi. Bitna su nam sada igrališta po selima, pogotovo tamo gdje ima mnogo djece.
Rajn – Evo kroz sad 3 tjedna dosta intenzivnog rada na terenu dobijete puno informacija. Meni se čini da je možda najkritičnija grupa ljudi u naselju Šumarija. Apsolutno i Gornji grad i svugdje gdje postoje žarišta djece mi moramo na tome raditi i tu se slažemo.
7. Kako ste financirali svoju kampanju?
Rajn – Ja sam svoju kampanju inicijalno financirao s 30 000 kuna svoje ušteđevine, odnosno zadržanu dobit iz privatnog poduzeća plus donacije građana. U prvom krugu je to bila riječ o ljudima koji su na mojoj listi, a sada u drugom krugu još primam donacije i sve će se vidjeti u završnim izborima.
Hrg – Nisam tražio nikoga ništa, želio sam biti čist, ništa dužan. Ni jednom nisam ni jednog poduzetnika tražio da mi da ijednu kunu. Imam svoj stranački budžet, budući da sam u Saboru imam svoj budžet kao stranka. Moja kampanja je kompletno financirana iz stranačkog budžeta.
8. Kakva je situacija Državnog arhiva? Je li projekt stao?
Hrg – Ništa nije stalo, sve to stoji, sve je to pripremljeno. Mi smo planirali u, sada bivšoj, sinagogi, sada je tamo Turistički informativni centar jer Milanovićeva vlada nas u jednom trenutku nije željela ni primiti na razgovor, da se o tome razgovara. Sada smo pokrenuli inicijativu Ministarstvu kulture i nakon tog razgovora započeli smo s izradom projekta u sadašnjem starom kinu gdje bi bio Državni arhiv.
Rajn – Ja moram sada, kada preuzmem funkciju prvenstveno vidjeti to, nemam uvid iznutra u rad. Dosta se razilazimo u pogledima, ja sam zgradu starog kina vidio sasvim drugačije. Mislim, Državni arhiv treba, to je dobar program, dodat će značaj kulturni, povećati zapošljavanje, ali tu se sada programski razilazimo i moramo vidjeti kako ćemo to uskladiti.
9. Postoji li mogućnost međusobne suradnje u Gradskom vijeću?
Rajn – Postoji,ali ne tako da ću potpisivati koaliciju ispred kandidacijske liste jer nemamo takvu strukturu, vjerojatno pravno to možemo. Ja ću kao budući gradonačelnik tražiti podršku svih gradskih vijećnika za projekte. U prošlim sazivima je bilo pokušaja da se neke stvari riješe konsenzusima, ali što zbog otpora nije do toga došlo.
Hrg – Apsolutno. Jer kada ne bih to rekao onda bi podcjenjivao i vrijeđao sve one građane koji su dali glas njegovoj listi. Ja vjerujem da će uz moje iskustvo i pozicioniranje na nacionalnoj razini, gospodin Rajn sa svim svojim kolegicama i kolegama na listi, kroz četiri godine mene kao gradonačelnika, steći dobro iskustvo i biti spreman za četiri godine za novu utrku za gradonačelnika.
10. Križevci su poznati po dvije činjenice, jedna je pozitivna, druga je negativna. Pozitivna je da je privučen veliki broj sredstava iz EU fondova, a negativna je da ste u vrhu blokiranih građana. Kako to objašnjavate?
Hrg – Imamo očito problema s dosta velikim brojem stanovništva na seoskim prostorima gdje su u stvari, preko državne institucije, u vremenu dvije, tri godine iza nas ljudi blokirani. Kada smo gledali strukturu blokiranih, analizirali smo je detaljno i doslovno se radi o tome da je vrlo mali broj ljudi na čiju je blokadu utjecao grad. Morat ćemo pronaći neka rješenja kako bi pomogli.
Rajn – Sredstva Eu fondova su prvenstveno zasluga rada djelatnika gradske uprave i za to ih treba pohvaliti. Kada pričamo o blokiranima, to je rezultat različitih aktivnosti, odnosno događaja koji su doveli do toga. Između ostaloga i nezaposlenost, a isto tako mislim da će trebati raditi na dodatnom opismenjavanju ljudi, da budu financijski odgovorniji. Nije sve opet na gradskoj upravi, ali mislim da takve probleme, pogotovo po selima ćemo morati pokušati riješiti.
– Za kraj sučeljavanja obratite se vašim potencijalnim biračima, imate minutu vremena u eteru za završnu riječ.
Rajn – Zahvaljujem svim svojim glasačima u prvom krugu i pozivam ih da izađu i u drugi krug. Nadam se široj podršci stranaka koje su ispale u prvom krugu. Nudim mladost, stručnost i ambicioznost. ( Ono što me pomalo žalosti u ovom zadnjem dijelu predizborne kampanje je da gospodin Hrg teško prihvaća činjenicu da saborski zastupnik i možebitni građanin grada Križavca. Očekujem od njega podršku u sljedećoj kampanji. ) Rečenica koja me posebno zabrinula je kad je na lokalnom radiju u obraćanju rekao da je njegov cilj uliti strah u glave naših građana od nesigurnosti. To nije moj cilj, nema nikakvog straha. Ja sam tu da budim nadu, energiju, donosim dodatnu stručnost u gradsku upravu i nadam se da svi zajedno idemo u bolje Križevce. Moj program je za Križevce i nije protiv ikoga. Pozivam sve da izađete 4. lipnja na izbore i date glas kandidatu broj jedan.
Hrg – Zahvaljujem još jednom građanima koji su izašli na izbore, bez obzira za koga su glasali. Svi koji su izašli, izvršili su svoju odgovornost prema društvu. Sad je nova utakmica, nas smo dva ušli u finale, gdje se ulazi na penale, na velike razlike. Uvjeren sam da nakon dva tjedna nove kampanje i još ovih argumenata koje smo iznijeli, da smo u dobroj poziciji, da ćemo ove izbore dobiti. Apsolutno podupirem suradnju s gospodinom Rajnom i njegovom listom. Mislim da ti ljudi koji nemaju iskustva, mogu donijeti u sustav jednu novinu i novi vjetar te da se sve to može dobro ispreplesti s iskustvom i programom koji imamo. Ako građani žele smanjenje prireza, ukidanje naplate parkiranja, besplatne udžbenike, programe i projekte koje sam ponudio, poručujem glasačima da izaberu mene za gradonačelnika. U krajnjoj liniji, u proračunu ću ostaviti 500.000 kuna godišnje više novca za kredite i stipendije studenata.
Autori: Martina Maloča i Nives Zajec
