Poslije kišnog proljeća koje je bilo vrlo nestabilno s visokim oscilacijama temperatura, atmosferskog tlaka i vlage, dođe nam i ljeto. Očekujemo da nam ljeto podari mnogo sunca, a s njim i vitamin života, D vitamin i hvala suncu za sve blagodati.
Vitamin D naziva se ,,vitaminom života” jer ima ulogu u svim metaboličkim procesima koji su važni za zdravlje. Bolest kostiju i rahitis samo su vrh ledenog brijega u odnosu na brojne bolesti koje su vezane za nedostatak D vitamina. Da bi se proizvela dovoljna količina D vitamina, neophodno je pravilno se sunčati. Evo i kako:
Djeca do godinu dana ne smiju biti izložena direktnom djelovanju sunčeve svjetlosti, već moraju biti u hladu.
Sunčanje
Starija djeca i odrasli trebaju se sunčati u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima. Prijepodne do 11 sati, a popodne poslije 17.30.
Ako se pridržavate ovih termina za sunčanje, nije poželjno da na tijelo nanosite zaštitne kreme od sunca. Preparati za zaštitu od sunca moraju se nanositi na kožu ako boravite i u hladu u vrijeme između 11 i 17.30. Sredstva za zaštitu od sunca blokiraju stvaranje D vitamina u koži i zato je neophodno da se pridržavate ovog savjeta.
Dobro je da se sjetimo i drugih važnih savjeta za imunitet i zdravlje naše djece i odraslih.
Djeca i starije osobe teško podnose nagle vremenske oscilacije, mada i srednje generacije nisu zaštićene. Dakle, negativne posljedice vremena su očekivane i dobro je preventivno djelovati i podsjetiti se nekih savjeta i preporuka za bolje zdravlje.
1. Neophodno je piti što više tekućine, vode, limunade, slane juhe. Piti vodu sobne temperature, ne hladnu, smanjiti unos kave kao i čajeva koji djeluju diuretski.
Zašto je to važno?
Smanjen unos tekućine i širenje krvih žila na visokim temperaturama vodi organizam u stanje dehidracije i povećava gustoću krvi. Gusta krv je podložna stvaranju tromba u cirkulaciji i otvara se mogućnost pojave infarkta srca ili mozga.
Dehidracija
U posebnoj su opasnosti starije osobe i djeca i moramo ih opominjati da često piju vodu. Starije osobe gube s godinama osjećaj žeđi, a djeca često ,,zaborave” piti vodu. Starije osobe često koriste lijekove za snižavanje tlaka i diuretike pa su uz sniženu funkciju bubrega podložniji opasnim dehidracijama i padu arterijskog tlaka. Poželjno je posavjetovati se sa svojim liječnikom i prilagoditi dozu lijekova vremenskim uvjetima. Redovne kontrole tlaka su obavezne.
Zbog nezrelosti dječjeg organizma i nerazvijenog osjećaja za žeđ djecu moramo često opominjati da piju vodu ili druge vrste tekućina. Djeca su sklonija brzom gubitku vode i dehidraciji, što može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje.
Da se to ne bi dogodilo, bitno je:
– skloniti se sa sunca od 11 do 17 sati
– zaštiti glavu šeširom
– konzumirati voće i svježe povrće jer sadrže mnogo vode, minerala i vitamina
U ljetnim mjesecima često se javljaju urinarne infekcije koje ćemo spriječiti unosom više vode u organizam. Voda će ubrzati protok krvi kroz bubrege tako da se bakterije i virusi ne mogu vezati za stijenku mokraćnih puteva niti zadržavati u mokraćnom mjehuru. Unosom više vode ujedno se i pospješuje detoksikacija organizma.
U vrijeme visokih temperatura brojni virusi i bakterije ubrzano se množe i razvijaju u ustima pa ih gutanjem unosimo u probavni trakt. Tako se povećava mogućnost razvoja probavnih infekcija i pojave povraćanja i proljeva te opasnosti od dehidracije. Stoga je pravilna higijena usne šupljine jedan od važnih načina održavanja zdravlja.
Uz redovno pranje zuba, dobro je isprati usta kaduljom (žalfijom) i zadržati je u ustima, do 10 minuta. U te svrhe može nam dobro doći razblaženi hidrogen, omjer 1:3.
Tekućine koje djeca piju neophodno je držati u termos-bocama jer se sprječava zagrijavanje i razvoj bakterija i virusa u njima. Poželjno je da se koristi čaša, a ne piti tekućinu iz boce.
Oči treba zaštititi naočalama kada boravite pored vode.
Zdrava crijeva
Pred odlazak i za vrijeme godišnjeg odmora dobro je uzeti probiotike i popiti čašu jogurta kako biste sačuvali zdravlje crijevne sluznice koja je izuzetno značajna za dobar imunitet. Ne zaboravite ni putnu ljekarnu.
Ako Vaše dijete boluje od opstruktivnog bronhitisa, astme, laringitisa i drugih alergijskih bolesti, ponesite inhalator i lijekove koje dijete koristi kad ima napade. Odlazak na more, planinu, jezero i selo ne garantira vam da dijete neće odreagirati jer svaka promjena klimatskih uvjeta može biti okidač za pojavu simptoma osnovne bolesti.
Često se dogodi da dijete koje ima kroničnu bolest dišnih putova prvi dan na odmoru dobije napad. U tom slučaju ljetovanje se pretvara u patnju. Savjet je da dan prije polaska na ljetovanja dadete djetetu lijek i na dan kad dođete u mjesto gdje ćete ljetovati. To isto učinite i dan prije povratka kući.
Nažalost, većina mjesta na moru i drugim destinacijama nema organiziranu pedijatrijsku službu ni ljekarnu, stoga putna apoteka mora sadržavati: lijekove za snižavanje temperature (paracetamol, ibuprofen), probiotike i preparate za rehidraciju, kapi za nos, antibiotske kapi za oči, sirup za alergiju, loratadin ili desloratadin, antibiotsku kremu za kožu, antibiotski sirup neotopljen, antibiotski sprej za rane, zavoje, gazice, fiziološku otopinu, sredstvo protiv komaraca i sredstvo nakon ugriza komaraca ili drugih insekata.
Učinite sve da uživate na odmoru i da vaši mališani dožive ljetovanje koje će pamtiti cijeli život!
Prim.dr.med Zdenka Škorić-Kovačić, pedijatar-kardiolog
