Farmaceutski div Pfizer optužen je za potplaćivanje stručnjaka kako bi se diskreditiralo cjepivo protiv bolesti COVID-19 tvrtke AstraZeneca.
Plaćali da govore kako AstraZeneca cjepivo može izazvati rak
Tvrdi se da je Pfizer financirao prezentaciju na kojoj su govornici tvrdili da cjepivo AstraZenece može izazvati rak te da nije sigurno za imunokompromitirane pacijente.
Navedena prezentacija navodno se dogodila na edukacijskom seminaru u Kanadi 2020. godine, no nije jasno je li ih bilo više ili je bila riječ o tek izoliranom incidentu.
Vijest o navedenom objavio je Channel 4 u najavi za emisiju koja će biti puštena u program u petak, a iz Pfizera su odbacili navedene optužbe za potkopavanje cjepiva AstraZenece, poručivši da su prezentacije bile “krivo pripisane” američkom farmaceutskom divu te da ih je provela treća strana.
Istraga pokazala da su enormno podigli cijene cjepiva
Channel 4 je objavio i da je istraga pokazala kako su proizvodni troškovi Pfizerova cjepiva tek 1,01 dolar po dozi cjepiva. Velika Britanija, primjerice, za dozu cjepiva plaća gotovo 30 dolara, što je razlika od gotovo 3000 posto od navedene proizvodne cijene.
Spomenuta emisija bit će na programu Channel 4 u petak u 8.30 po hrvatskom vremenu.
Iz Pfizera su procjenu proizvodnih troškova njihova cjepiva nazvali strahovito netočnom jer ne uključuje kliničke studije, masovnu proizvodnju te globalnu distribuciju.
Ranije spomenute prezentacije navodno su održane kanadskim zdravstvenim stručnjacima u vezi s tehnologijom kojom se koristi Pfizerovo cjepivo. U njima se navodno nalazi nekolicina slajdova punih dezinformacija, uključujući i tvrdnje da tehnologija cjepiva koju koristi AstraZeneca može dovesti do toga da se cjepivo usadi u genetski kod pacijenta te izazove tumore.
Šef skupine za cjepivo sveučilišta Oxford koja je razvila AstraZenecino cjepivo protiv bolesti COVID-19, Sir Andrew Pollard, odbacio je navedene tvrdnje te je upozorio na opasnosti od širenja dezinformacija o cjepivima.
Sve što ljude tjera na oklijevanje oko cijepljenja može ugroziti njihove živote. To može potkopati utjecaj na donošenje odluka ljudi o vlastitom zdravlju, ali može stvoriti i nesigurnost kod zakonodavaca, pojasnio je Pollard.
Glasnogovornik Pfizera odbacio je sve optužbe i tvrdnje
Odbacujemo bilo kakve sugestije da je Pfizer namjeravao potkopati znanstvena postignuća drugih, poručio je.
Dodao je da je Pfizer financirao neovisnu agenciju s neovisnim znanstvenim odborom u stvaranju edukacijskog programa o cjepivima u Kanadi nakon što je njihovo cjepivo odobreno za korištenje u toj zemlji. Rekao je da je Pfzer to napravio radi brojnih zamolbi kanadskih zdravstvenih stručnjaka.
Kroz povijest su Pfizer, koji je najpoznatiji po maloj plavoj tableti, odnosno Viagri, pratile mnogobrojne kontroverze, o čemu smo već pisali. Spomenut ćemo samo neke:
Kompanija je 1979. kupila tvrtku Shiley, proizvođača umjetnih srčanih zaliska. Zbog njihove neispravnosti umrlo je oko 500 ljudi u Americi, za što je 1994. bila kažnjena s 200 milijuna američkih dolara.
Nigerijska je vlada 2007. podigla tužbu protiv Pfizera optuživši ga da je 200 nigerijske djece koristio kao pokusne kuniće pri testiranju eksperimentalnog antibiotika Trovan.
Pfizer je optužen za smrt jedanaestero djece te teška oštećenja kod preživjelih mališana. Stoga je nigerijska vlada tražila odštetu od sedam milijardi dolara u ime obitelji preminule ili djece koja su pretrpjela oštećenja.
Tvrtka je 2009. u SAD-u morala platiti tada rekordnih 2,3 milijarde dolara odštete zbog lažnog promoviranja, podmićivanja i prikrivanja nuspojava lijekova.
Pfizer je priznao krivnju za pogrešno etiketiranje analgetika Bextra s ‘namjerom prijevare ili obmane’ jer je reklamirao lijek za liječenje akutne boli u dozama koje je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ranije ocijenila opasno visokima.
Prije osam godina Pfizer se nagodio za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje liječnika od 1997. do 2001. u Hrvatskoj, Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji, a sve kako bi propisivali njihove lijekove.
U SAD-u je Pfizer na glasu kao jedan od najvećih lobista na političkoj sceni. Primjerice, 2010. su potrošili 25 milijuna dolara na lobiranje dok je u jeku bila rasprava o reformi zdravstvenog sustava.
A da se nije dobro zamjeriti Pfizeru, osjetio je Novi Zeland. Preko WikiLeaksa isplivala je za farmaceuta neugodna priča kako su početkom 90-ih lobirali kod vlade SAD-a protiv potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini s Novim Zelandom jer je ta država imala restriktivna pravila za kupnju lijekova.
Bliske veze Pfizera s vlašću u SAD-u potvrdio je slučaj bivšeg glavnog povjerenika Agencije za hranu i lijekove (FDA) Scotta Gotlieba. On je u travnju 2019. podnio ostavku, da bi tri mjeseca nakon što je napustio fotelju šefa glavnog državnog regulatora osvanuo u upravi Pfizera, piše tportal.
