Aktualna vlast u Koprivničko-križevačkoj županiji trebala bi se aktivnije baviti propadanjem poljoprivrede i izumiranjem sela. Rezime je to današnje presice vrha županijskog SDP-a na čelu s prvim čovjekom organizacije Tomislavom Golubićem.
Tema poljoprivrede okupila je i znanstvenicu Mariju Vukobratović, predsjednicu SDP-ova Savjeta za poljoprivredu i hranu te znanstvenika Dražena Čuklića, koordinatora istog savjeta za sjeverozapadnu Hrvatsku. Svo troje podvukli su isti “nazivnik” – ovo što radi regionalna vlast, pa i državna nije ni iz bliza dovoljno.
Kako sada centar za meso u Križevcima?
– Nakon što dobijemo vlast na sljedećim lokalnim izborima prva stvar je formiranje posebnog županijskog ureda koji će se baviti samo poljoprivredom – navijestio je Golubić koji dodaje kako posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku o stanju u ratarstvu i stočarstvu potvrđuju da je krajnje vrijeme da se nešto mijenja.
– Izvršna vlast na čelu sa županom Korenom nešto pokušava poboljšati određenim sredstvima iz proračuna, no vidi se da im posel baš ne valja. Njihova ulaganja se očito loše raspoređuju, zato smo tu da upozorimo – naveo je Golubić.
On je spomenuo još jednu stvar koja ga muči, a to je najavljena gradnja logističko-distributivnog centra za meso u Križevcima. Kazuje kako ima informacije da je i Plenkovićeva ministrica poljoprivrede Vučković bila iznenađena.
– Iz NPOO sporazuma vidi se da se odobrava takav centar za voće i povrće, ne za meso. Kako sada odjednom meso, ne znamo. Vidimo i da je ministarstvo odlučilo sufinancirati projektnu dokumentaciju – izjavio je Golubić, pa je u zraku nakon presice ostalo “visjeti” kako je odlučila novčano pomoći u projektiranju centra i je li uopće znala što potpisuje.
Dražen Čuklić, inače profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, u podužem je izlaganju iznio niz alarmantnih podataka o stanju poljoprivrede u zemlji, ali i županiji. Smatra da takav nacionalni trend ne bi trebao biti alibi za ne činjenje na regionalnoj bazi. O negativnim trendovima pada proizvodnje mesa i mlijeka i činjenici da ne proizvodimo ni do 50 posto domaćih potreba, trebali bi nam metri tekstova. Tek smo u peradarstvu oko 90 posto dostatne proizvodnje, kao i u žitaricama, više od 150 posto.
Sela nestaju, uglavnom šikara…
– Da, izvozimo žitarice, ali zato uvozimo ulje jer nemamo dosta za sebe. Isto je i s mlijekom, mesom… Druge države proizvode više od 100 posto i izvoze pa ne stoji da mi nešto ne smijemo, jer smo, eto u EU – dodala je Vukobratović.
Istaknula je, između ostalo i kako u županiji imamo 50-ak naselja s manje od 50 stanovnika, gotovo 20 s manje od 20 duša. “Nema proizvodnje, pa nema ni stanovnika. Sela su zapuštena, uglavnom šikara…”, spomenula je Vukobratović.
Kao jedno od rješenja spomenula je i veću uključenost Županije i mjerodavnih agencija i ustanova kako bi pomogle poljoprivrednicima. Posebno mladima, u razvoju djelatnosti pa i širenju na neke dodatne. “Zašto se ne bi bavili i izradom suvenira, razvijali možda i neke turističke ideje…”, kazala je Vukobratović.
– Umjesto toga imamo, primjerice poticanje Županije u radu i osnivanju nekakve nove udruge mljekarskih proizvođača. Na đurđevačkom području. Postojeća, aktivna Drava – Sava sa 200 članova nema nikakvu pomoć – dometnuo je na kraju Čuklić.