Još nas malo dijeli do pomicanja sata. Nažalost, spavat ćemo sat vremena manje. Naime, u nedjelju će započeti ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijedi to s 2 sata ujutro na 3 sata.
Državni zavod za mjeriteljstvo obavijestio je da će ljetno računanje vremena trajati do nedjelje, 27. listopada. Računanje vremena pomiče se za jedan sat unaprijed, tako da se 2 sata i 0 minuta računa kao 3 sata i 0 minuta, odnosno da se kazaljka sata pomakne za jedan sat naprijed.
Satovi se pomiču dva puta godišnje od 1996. godine, kada je to postalo obavezno zakonskim odredbama Europske unije, a u Hrvatskoj od 1983. godine.
U Parlamentu EU s 410 glasova za, 192 protiv i 51 suzdržanim glasom prije nekoliko dana podržali prijedlog Direktive o pomicanju kazaljki na satu s promjenom godišnjih doba. Europski su parlamentarci tako odlučili prepustiti državama odabir žele li se prikloniti standardnom (zimskom) ili ljetnom računanju vremena, uz napomenu da kojoj se god opciji priklonili, stanovnici zemalja članica kazaljke će posljednji put pomaknuti 2021, piše Večernji.
Hrvatska do travnja iduće godine mora komisiji odgovoriti – želi li ljetno ili zimsko računanje vremena.
One zemlje koje se odluče na ljetno računanje (čemu je barem zasad sklona i Hrvatska) kazaljke na satu posljednji put pomaknuti zadnje nedjelje u ožujku 2021. godine, a zemlje članice koje se opredijele za zimsko računanje vremena posljednji će put kazaljke na satu pomaknuti zadnje listopadske nedjelje 2021. godine. U vremenu koje predstoji do posljednjih izmjena kazaljki na satu, Hrvatska kao i sve ostale članice EU, treba uzeti u obzir želje građana, geografske posebnosti i regionalne razlike. Takvu je uputu u svom izvješću istaknula Marita Ulvskog, članica Progresivnog saveza socijalista i demokrata.
Sve članice EU svoju odluku o načinu na koji će se ubuduće računati vrijeme ne mogu odgađati do posljednjeg roka – odluku moraju priopćiti ranije, a najkasnije do travnja iduće godine. Prvu evaluacija o primjeni takve nove Direktive Europskoj komisiji, Parlamentu i Vijeću trebala bi podnijeti do kraja 2025. godine. Podsjetimo, Komisija je u ljeto 2018. godine organizirala javnu raspravu na koju je pristiglo 4,6 milijuna odgovora, od kojih je 84 posto bilo za ukidanje pomicanja kazaljki dva puta godišnje, a samo 16 posto onih koji su sudjelovali u javnoj raspravi željelo je zadržati postojeće računanje vremena.
Rezultat javne rasprave ubrzo je bio jasan – u rujnu 2018. godine Komisija je podnijela prijedlog za ukidanje sezonskih promjena vremena i odlučila svakoj zemlji dati na izbor – želi li primjenjivati samo zimsko ili ljetno računanje vremena. Pri odluci u obzir se trebaju uzeti i odluke susjednih zemalja kako se ne bi narušio pristup jedinstvenom tržištu. Slovenija je, prema pisanju medija, sklonija zimskom računanju vremena, no hrvatski europarlamentarci ne vjeruju da bi nova granica vremenskih zona mogla biti između Slovenije i Hrvatske.
– Ne vjerujem da će do toga doći, pa i Slovenija ima goste iz Hrvatske, i Hrvatska iz Slovenije, bilo bi glupo da imate pola sata vožnje do druge države, a u njoj je druga vremenska zona – kaže Ruža Tomašić.
Stručnjaci pak tvrde da pomicanje sata može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, osobito kod djece i starijih. Navodno zbog ukradenog sata sna rizik od srčanog udara je, tvrde, najveći u ponedjeljak ujutro. Švedsko je istraživanje, naime, pokazalo kako je on povećan i tijekom tri dana nakon pomicanja sata.
