Na ovim izborima birali smo čelnike 20 županija, 127 gradova i 428 općina.
Treba li smanjiti taj broj? Čemu služe sve te teritorijalne jedinice? Koliko je glomazna lokalna uprava i samouprava? Funkcioniraju li županije uspješno ili Hrvatsku treba podijeliti u veće regije?
To su bile teme sinoćnje emisije Otvoreno na HRT-u.
Što se tiče teritorijalne reorganizacije Hrvatske, model bi se prema mišljenju Vedrana Đulabića s Pravnog fakulteta u Zagrebu temeljio na glavnim urbanim centrima. Regionalne jedinice se, kazao je, rade oko jačeg urbanog centra, a mi u Hrvatskoj nemamo 20 jakih urbanih centara. Imamo Zagreb, Split, Rijeku i Osijek i onda urbane centre nižeg reda.
Političari pak smatraju da nije poanta u broju i veličini jedinica lokalne samouprave, nego u učinkovitosti.
Matija Posavec, međimurski župan (nezavisni), istaknuo je ddobio 65% glasova za župana. Na pitanje dominiraju li ideološki teme u kampanji kaže da se rad ocjenjuje kroz četiri godine. Poruka je, dodaje, bila – “budi još bolji, energičniji i zato sam okupio svoje suradnike, nema euforije i tako ćemo postaviti strategiju za sljedeći mandat”.
Igor Andrović, virovitičko-podravski župan (HDZ), koji je dobio više od 60% glasova u prvom krugu, na pitanje za koga bi glasao da živi u Zagrebu rekao je da nije pratio kampanju i nije uspio vidjeti tko što nudi i da vjeruje da će građani glasati po savjesti.
Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan (SDP), naveo je da je zadržao 56.5% posto. To je, kazao je, rezultat koji traži odgovornost.
– Ljudi vas ocjenjuju prema onome što ste učinili, ovdje nema neke velike nacionalne politike i ljude interesiraju projekti –
Andrović je kazao da su županije preuzele poslove državne uprave.
– Radimo iste poslove koji su se radili i prije, kad su bili uredi državne uprave centralizirane od strane države. Županije su nositelji regionalnog razvoja. Rade sustave navodnjavanja, poduzetničkih inkubatora. Puno puta se proziva da se rade dvorci, ali mi smo izgradili mini siranu, a sad će biti i sušionica povrća u vrijednosti 25 milijuna eura koja bi isporučivala sušeno povrće u Podravku –
Kolar je rekao da svi pričaju da treba ukinuti županije. “A ne znaju što županije rade.”
– Kako kome u određenom trenutku paše, kaže trebamo ukinuti županije, pa se počne da se treba ukinuti općine. Ako želimo ići u reformu, onda trebamo podvući crtu s koliko su općine i gradovi raspolagali, koliko su ulagali i koliko su potrošili na sebe. Osobno govorim da je ovakav sustav financiranja lokalne samouprave neodrživ. Mi smo morali dizati kredite i to je problem. Mogli bismo raditi puno više i povlačiti više europskih sredstava. Mi sami tražimo dodatne ovlasti, ali ne možemo ih provoditi bez fiskalne decentralizacije –
U 128 gradova 42% svih prihoda je Zagreb, navodi Posavec.
– Županije mogu privući i više kad bi imale kapacitet za to. Mi smo imali 15 projekata u prekograničnoj suradnji koji su prošli. Država je ta koja mora uskočiti i ravnomjerno razvijati Hrvatsku – kaže Posavec.
Andrović kaže da je država pomogla županijama i ostalim jedinicama lokalne samouprave.
– Kad govorimo o ukidanju županija, trebamo imati konkretnu analizu što se smanjuje, broj ljudi, kolike bi bile uštede. Nisam vidio što su plusevi i što su minusi ako idemo na regionalne centre –
Mi moramo postići konsenzus, ali ne bih se složio s profesorom da je to samo pitanje politike, naveo je Kolar.
– To je pitanje i akademske zajednice, civilnog društva. Nakon izbora bi se trebala napraviti analiza bez dnevne politike da se dogovori kakav nam preustroj treba – kaže.
– Nagradi one koji imaju rezultate, kazni one koji nemaju – istaknuo je na kraju Posavec.
