Pandemija, zatim potresi utječu na već ionako poljuljanu psihu ljudi.
– Razorni potres je prirodna katastrofa koja ostavlja jednu od najtežih trauma koje se mogu dogoditi čovjeku. Razlog tome je nepredvidivost potresa te činjenica da se na potres ne možemo pripremiti. Ako se potres nadoveže uz pandemiju koja je također jedan iznimno stresan događaj, događa se kumulacija traumatskih iskustava koje slabe naše mogućnosti prilagodbe te samim time ugrožavaju naše mentalno zdravlje – kaže psihologinja Gordana Kuterovac Jagodić s odsjeka za psihologiju pri Filozofskom fakultetu.
– Ovaj potres je izazvao jake emocionalne i fiziološke reakcije te se svi osjećamo iscrpljeno. To ukazuje na akutnu stresnu reakciju koja se čak može gledati kao poremećaj u iznimno jakim reakcijama. Normalno je da svi osjećamo jače kucanje srca, probavne teškoće, nesanicu, anksioznost, tjeskobu i strah. Međutim, kada bi ti simptomi potrajali duže od mjesec dana ili kada bi narušavali našu mogućnost funkcioniranja u svakodnevnom životu to bi označavalo da postoji mogućnost prelaska u anksiozni, depresivni ili posttraumatski stresni poremećaj – rekla je Kuterovac Jagodić.
Pandemija nije prestala, ona nas je kao zajednicu zbog distance otuđila, a opet zajedništvo koje svjedočimo ponovno nas povezuje.
– Ovo je fenomen koji pokazuje da je ljudima u situaciji u kojoj se čini da su bespomoćni važno da nešto mogu učiniti. Mnogima koji nisu u stradalim područjima je lakše nešto napraviti nego sjediti kod kuće, jer osim što pomažu ljudima u nevolji, pomažu i sebi. Važno je da ljude kojima pomažemo ne stavimo u potpuno bespomoćni položaj, odnosno da ih pitamo kako im uopće možemo pomoći te da se ne ljutimo ako pomoć nije primljena onako kako bi željeli jer je puno lakše pomagati nego primati pomoć – kaže Kuterovac Jagodić.
Ipak, mnogi su zbog nezapamćene godine u strahu, tjeskobi, depresiji. Stoga je psihologinja dala savjet kada i gdje zatražiti pomoć.
– Za bilo koji simptom koji nam onemogućava odmor ili bilo šta slično možemo potražiti liječničku pomoć. Dok psihološku pomoć sada daju Hrvatsko psihološko društvo, Hrvatska psihološka komora, razni su psihijatri organizirali teflonsku pomoć za prvu ruku. No, ako simptomi traju duže te nam otežavaju rad, učenje ili slično treba potražiti stručnu pomoć – napominje Kuterovac Jagodić.
