REPORTAŽA IZ PROŠLOSTI – ŽIVOTNE KOPRIVNIČKE TEME OD PRIJE ČETVRT STOLJEĆA // Samovolja s dvoranom, nestanak vikendica i komunista

23:00h
0
Dio Koprivnice sa sportskom dvoranom osamdesetih godina

AKTUALNE KOPRIVNIČKE TEME IZ 1988. GODINE
Čija je, zapravo, dvorana?
UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA: Koprivnička sportska dvorana izgrađena je samodoprinosom građana, ali je na to jednostavno – zaboravljeno.

”Pitanje iz naslova nije retoričko pitanje novinara već suštinsko što ga već dugo postavljaju potencijalni korisnici sportske dvorane pri Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje ”Ivo Marinković” u Koprivnici. Situacija je, međutim, toliko napeta da su već počela pljuštati pitanja, a o tome je vrlo ozbiljno razgovaralo i Izvršno vijeće Skupštine općine Koprivnica.

Da ”šala” nije mala govori podatak da se sve češće postavljaju pitanja čijim je sredstvima izgrađena sportska dvorana koju zasad mogu koristiti samo oni koje odredi Savjet Školskog centra. Odgovor je: dvorana je izgrađena sredstvima samodoprinosa građana i kao takva trebala bi služiti tim istim građanima i njihovoj djeci. A nije tako! Osnovne škole nemaju pristup u dvoranu i nastavu tjelesnog odgoja moraju zimi održavati praktički u razredima. Ako žele u dvoranu – moraju platiti.

A samo kalkulativni sat što ga se izračunao Savjet školskog centra je 17 tisuća dinara. Otkud bi osnovno školstvo namaknulo toliko novca? Što na to kažu u SIZ-u fizičke kulture?

– Kupujemo satove od Školskog centra – kaže tajnik SIZ-a fizičke kulture u Koprivnici Josip Gudić – Zatim ih u vremenu iza nastave raspoređujemo na sportske kolektive. Na održavanju dvorane ništa nije učinjeno već 13 godina. Sad će se napraviti veći zahvati na obnovi parketa koji je nekim čudom izdržao do danas. Pokušali smo intervenirati i u vezi s upravljanjem dvoranom, ali Savjet Školskog centra i dalje upravlja i dirigira. Tražili smo da nam se objasni cijena od 17 tisuća dinara na sat, ali niti to nismo mogli dobiti. Dobri poznavaoci zakona tvrde da se dvoranom upravlja nezakonito.

Korisnici u upravljanju dvoranom nemaju udjela, a imaju zakonsko pravo. Izgleda da je za sređenje stanja oko dvorane Školskog centra potrebna šira društvena akcija u koju će se, htjeli ili ne, umiješati i politika, a osobito Socijalistički savez kao nosilac ideje o samodoprinosu, prema tome i dogovoran za praćenje korištenja objekata kojega su građani izravnim odricanjem izgradili.”
(Objavljeno 7. svibnja 1988. godine)

 

Pogled na plažu Lazine na Šoderici oko koje su intezivno nicale vikendicePOREZNE PRIJAVE U KOPRIVNICI
”Nestalo” 2500 vikendica

”Četiri milijuna dinara od poreza na kuće za odmor iz budžeta SO Koprivnica ove godine rasporedit će se mjesnim zajednicama, na čijem se području nalaze vikendice. Inače, akcija prijavljivanja vikendica traje u koprivničkoj općini od 1984. godine: prve godine prijavljena su 1894 objekta, 1985. godine 1650, godinu dana kasnije oporezovano je 1849, a prošle godine čak 2374.

U ovoj godini već je prijavljeno 255 novih vlasnika objekata, ali se smatra da je sve to još uvijek samo polovica od oko 5000 postojećih vikend-objekata, klijeti, itd., koji osim za poljoprivredne radove jednim dijelom služe i kao objekti za odmor, što znači da polovica vlasnika ne plaća nikakav porez. Povremenim kontrolama utvrđeno je da neki vlasnici objekata nisu prijavili čitavu površinu i kvalitetu svojih zdanja te su kažnjeni, a ubuduće će kontrole biti i češće.

Prikupljena sredstva od poreza mjesnim zajednicama mogu i te kako popuniti blagajnu za infrastrukturu, budući da su neke od njih ostvarile, za ovdašnje prilike, dosta visoke iznose, iako je drugo pitanje u što se ta sredstva troše. Najlogičnije bi bilo da se novac iskoristi za nužni popravak puteva, a mjesne zajednice bi uz to trebale ažurnije voditi evidenciju o novim objektima i njihovim vlasnicima. Tako prikupljena sredstva neće biti zanemariva, jer vikendaši moraju porez plaćati retroaktivno od 1984. godine, a svakako treba utvrditi i to, gdje se ‘zagubilo’ 2500 vlasnika kuća za odmor?”
(Objavljeno 5. travnja 1988. godine)

 

Glamurozna konferencija SK u Domu kulture u Koprivnici 1962. godineOPĆINSKI KOMITET SKH KOPRIVNICA – KAKO SE RASPADAO SAVEZ KOMUNISTA U KOPRIVNICI
Sve manje radnika u SK

”Iz članstva SK u prošloj godini u koprivničkoj općini izašlo je 147 članova, što je u odnosu prema 1986. godini porast od 68 posto, jer tada je SK napustilo 86 članova. Istodobno prošle godine primljeno je samo 77 novih članova i iako je to 75 posto više nego 1986. godine, kada su primljena samo 44 člana, ipak je ostala praznina od 70 članova ili je zabilježen statistički pad od 2,2 posto. Naime, prema (nepotpunoj) evidenciji, općinska organizacija SKH Koprivnice ima 3158 članova, ili 5,1 posto od ukupnog broja stanovnika općine.

Tim brojkama valja dodati podatak što je iznesen na sjednici Općinskog komiteta SKH da se i aspolutno i relativno u strukturi općinske ogranizacije smanjuje udio zaposlenih u tzv. materijalnoj proizvodnji, a povećava se relativno udio srednjih slojeva iz neprivrednih djelatnosti i – rukovodilaca. Druga nepovoljna činjenica u strukturi članstva je sve viša starosna struktura, pa je udio omladinaca do 27 godina starosti sveden sa 24 posto 1986. godine na samo 10,3 posto prošle godine. Očito je, kažu u Općinskom komitetu SKH, da je nedovoljan rad s mladima, a osobito u Srednjoškolskom centru. Posljednjih nekoliko godina u SK prisutnije su socijalne grupe povoljnijeg društvenog položaja, dakle grupacije koje su manje pogođene teškim stanjem u kojem se nalaze.

Sve je manje onih koji su najviše pogođeni, a to su temeljne socijalne grupacije, ponajprije proizvodni radnici, umirovljenici i drugi, a prema starosnoj strutkturi u toj grupaciji ekonomski pogođenih su i mladi.

Značajan broj članova koji su napustili SK kao razlog navodi previsoku članarinu, dio njih navodi nezdovoljstvo mjestom, ulogom i utjecajem OOSK u radnoj sredini, društveno-političkoj zajednici, ili u društvu općenito.”
(Objavljeno 24. veljače 1988. godine)

Tekst i foto Ivo Čičin-Mašansker

čitam...
Loading...