Okrugli stol o obrazovanju Roma

Sabolović-Krajina: Djeca dolaze u školu bez znanja hrvatskog, roditelji nisu zaposleni ni pismeni, a pomaci su vrlo spori – Potrebna je politička volja

Od njih se očekuje da imaju socijalne i komunikacijske vještine te sposobnost apstraktnog razmišljanja koje u obitelji prije škole ne dobivaju. Tako da je napuštanje i nezavršavanje škole veliki problem, izvijestila nas je ravnateljica.

14:46h
0
Raspravljali su kako uključiti roditelje u obrazovanje romske djece // Foto: Matija Gudlin

Koprivnička Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” s partnerima jednom godišnje organizira okrugli stol “Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području”, a to je učinila i danas na temu suradnje s roditeljima Romima.


Cilj je pomoći romskoj djeci koja žive u teškim socio-ekonomskim uvjetima i nemaju preduvjete za ulazak u školski sustav, završetak osmogodišnjeg školovanja, a niti za nastavak obrazovanja.

Kako na je ispričala ravnateljica knjižnice Dijana Sabolović-Krajina, uzrok tome su veliko siromaštvo i neriješeni stambeni uvjeti, ali i činjenica da mnogo romske djece ulazi u obrazovni sustav bez znanja hrvatskog jezika te bez podrške obitelji u školovanju.

– Od njih se očekuje da imaju socijalne i komunikacijske vještine te sposobnost apstraktnog razmišljanja koje u obitelji prije škole ne dobivaju. S druge strane je i nedovoljno znanje učitelja i obrazovnog sustava kako pristupiti toj djeci. Tako da je napuštanje i nezavršavanje škole veliki problem – izvijestila nas je ravnateljica.

Dijana Sabolović-Krajina // Foto: Matija Gudlin

Uz Knjižnicu „Fran Galović“  kao organizatora, suorganizatori stručnog skupa su županijska Udruga Roma Korak po korak, POU Korak po korak iz Zagreba i Mreža podrške romskoj djeci REYN Hrvatska.

– Sastajemo se kao stručnjaci, ne samo iz vrtića i škola, nego i socijalni radnici iz Centra za socijalni rad, Centra Svitanje, Zavoda za zapošljavanje te razmjenjujemo iskustva, identificiramo probleme te zajednički pokušavamo pronaći rješenje. Pomaci su vrlo spori i ne idu brzinom kojom bismo željeli, ali ne odustajemo – uputila nas je ravnateljica knjižnice.

Uz primjere dobre prakse sa šireg koprivničkog područja, gošće s izlaganjima o svojim projektima i programima dolaze iz Ministarstva znanosti i  obrazovanja Republike Hrvatske, Grada Siska, POU-a Korak po korak i REYN-a iz Zagreba te osnovnih škola u Jelasu kod Slavonskog Broda i Macincu u Međimurju.

– Čuli smo iskustva Odjela za društvene djelatnosti iz Siska koji godinama organizira i koordinira program koji pomaže uključivanju romske djece u predškolske ustanove i škole. Cijelu se godinu s razine Grada planira koje će se teme obraditi u raznim institucijama i vide se pomaci u osnaživanju razumijevanja roditelja Roma za potrebe njihove djece u školovanju. U Macincu je, pak, škola sama inicirala suradnju s roditeljima, kako su čak 80 polaznika škole romska djeca – navela je primjere D. Sabolović-Krajina.

Ermila Pozaić // Foto: Matija Gudlin

Istaknula je kako treba roditelje što više uključiti u školske aktivnosti i otići u romska naselja i pružiti ruku, jer se te roditelje često smatra nekompetentnima kako ni sami nisu završili škole i ne znaju dobro hrvatski jezik.

– Udruge poput Korak po korak mogu pokrenuti inicijativu, ali na zajednici je – općinama, gradovima, županijama, školama; hoće li se to pretvoriti u održivo odvijanje programa, a najvažnija u svemu tome je politička volja – napomenula je ravnateljica.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja na okruglom je stolu govorila i viša stručna savjetnica za obrazovanje Roma Ermila Pozaić.

– Govorila sam o pristupačnijem i kvalitetnijem zapošljavanju romskih roditelja, a Nacionalna strategija za uključivanje Roma polučila je vrlo dobre rezultate. Uključili smo 69 vrtića u tu Strategiju, zbog problema nepoznavanja hrvatskog jezika. Danas zahvaljujući tome, djeca osnovnu školu upisuju s tim znanjem i nema više toliko odustajanja te ima oko 700 učenika srednjih škola koji su Romi. Također, jedan od ravnatelja iz Međimurja pohvalio se kako će se samo iz njegove škole 112 romskih učenika upisati u srednju školu – zadovoljna je rezultatima E. Pozaić.

Nadodala je kako trenutno u Hrvatskoj ima 35 studenata romske manjine te da ih diplomira oko 50 posto.

Franjo Horvat nije zadovoljan pomacima u obrazovanju Roma // Foto: Matija Gudlin

– Država radi i na opismenjivanju roditelja kako je jedna od ključnih stavki njihova nemogućnost da pomognu svojoj djeci oko zadaće zbog nepismenosti. Zaposlili smo 25 romskih pomagača koji su “most” između romske zajednice i škole – pomažu pri pisanju zadaće, prevode, pomažu osmisliti radni prostor, pomažu roditeljima doći na roditeljski sastanak – uputila nas je djelatnica ministarstva, nadodavši kako se danas Romi zapošljavaju u zdravstvu, u turizmu i visoko se obrazuju te doprinose zajednici.

Predsjednik županijske Udruge Roma Korak po korak Franjo Horvat, ipak, nije baš zadovoljan integracijom romske djece u škole Koprivničko-križevačke županije.

– Najveći problemi su djeca koja upisuju prvi razred, a nisu bila obuhvaćena predškolskim obrazovanjem, pa najčešće ne znaju hrvatski jezik. To je prva i najveća barijera, jer djeca koja prve razrede jedva završi s dvojkom ili trojkom, nemaju motivacije potruditi se u višim razredima. To vodi do upisa u srednju školu, samo u trogodišnje programe, poput pomoćnog kuhara i slastičara. Ja mislim da to može i bolje te bih ih htio vidjeti u četverogodišnjim školama i fakultetima – izjavio je Horvat i spomenuo tek dva Roma s područja županije na fakultetu.

Sudionici su došli iz Ministarstva, Siska, POU-a Korak po korak i REYN-a // Foto: Matija Gudlin

Istaknuo je kako je tu potrebno razumijevanje lokalne uprave i institucija te prilagodljivije kriterije za upise u vrtiće.

– Djeca ne mogu upisati vrtiće ukoliko im roditelje ne rade, a opće je poznato da među Romima roditelji uglavnom ne rade što predstavlja veliki problem. Na ovim sam okruglim stolovima zahvalan, ali oni pomažu u vrlo malim pomacima. Potrebna je veća uključenost lokalnih institucija. Romskoj djeci treba prilika u životu da budu uspješna – zaključio je predsjednik Udruge.

čitam...