Važnije funkcije, pogotovo kao središta velikih plemićkih posjeda, razvijaju i neka druga podravska naselja, kao Sv. Ladislav (danas Vlaislav), Prodavić (danas Virje), Đurđevac, Gorbonok (danas Kloštar Podravski), Kamengrad (danas Starigrad)…
Tijekom srednjovjekovnog razdoblja se većim dijelom formira prostorna slika glavnih podravskih naselja s Koprivnicom kao najjačim gospodarskim središtem. Prvi pisani dokumenti govore o razmjernoj razvijenosti gospodarskih, upravnih i vojnih funkcija Koprivnice, a to osobito vijedi nakon 1356. godine, kada Ludovik I. proglašava ovaj grad slobodnim i s kraljevskim privilegijama.
Već je tada Koprivnica organizirana kao upravna općina, koja ima svojeg suca s pravom suđenja, ius gladii, dok građanstvo mora plaćati određene pristojbe za podmirenje zajedničkih potreba.
Važnije funkcije, pogotovo kao središta velikih plemićkih posjeda, razvijaju i neka druga podravska naselja, kao Sv. Ladislav (danas Vlaislav), Prodavić (danas Virje), Đurđevac, Gorbonok (danas Kloštar Podravski), Kamengrad (danas Starigrad), Rasinja, Ludbreg i Legrad. Zanimljivo je spomenuti upravo značenje koprivničkog podgrađa (suburbuiuma), formiranog kraj srednjovjekovnog utvrđenja grada zemljanim bedemima i drvenim palisadama, koje se prvenstveno očituje u naseljavanju obrtnika i trgovaca.
Spomenuto podgrađe nalazilo se na području današnjeg Zrinskog, Jelačićevog i Trga Mladosti. Trgovina je bila uvjetovana prometnim položajem. Tu su bitnu ulogu odigrali sajmovi, kao jedan od najhitnijih čimbenika stvaranja gradskih naselja.
Godišnji sajmovi su imali manju ulogu jer su na njih dolazili trgovci s luksuznijom robom. Veću su važnost imali lokalni sajmovi na kojima se opskrbljivalo okolno stanovništvo. Takvi su sajmovi u najmanju ruku morali biti tjedni, a samo je zadovoljavanje svakodnevnih potreba lokalnog tržišta moglo neko mjesto učiniti privlačnim za stalno naseljavanje trgovaca i obrtnika kao što je slučaj s Koprivnicom.
Kralj Ludovik je spomenute 1356. godine odredio da se tjedni sajam u Koprivnici održava ponedjeljkom, a dnevni trg svakodnevno. Kasnije je grad dobio pravo i na druge sajmove, pogotovo mjesečne i godišnje.